Vlada RH kreće u izmjenu Zakona o blagdanima. Već sutra će prijedlog ići na javno savjetovanje, nakon što se usuglasi s koalicijskim partnerima, najavio je premijer Andrej Plenković. Jedan od prijedloga je da se Dan državnosti ponovno obilježava 30. svibnja, a državni praznik će postati i 18. studenog, Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.
Željko Reiner (HDZ), potpredsjednik Sabora, kazao je u HRT-ovom Studiju 4 da će se Dan neovisnosti sasvim sigurno slaviti. A prema njemu, pitanje je samo, u kakvom statusu će biti.
Na pitanje o radu nedjeljama i blagdanima u trgovačkim centrima, Reiner je rekao da je tu riječ o različitim zakonima.
“Neke službe uvijek rade, kao npr. hitne službe, vatrogasci. Koliko ja znam trgovci na blagdane ne rade. Jučer baš nisu dućani radili“, kazao je.
Zoran Milanović: “HDZ pokušava naciji utjerati svoje blagdane”
Ivan Munjin: Ni Mrsić ni Maras nisu uputili prijedlog zakona o radu UIO u saborsku proceduru
Bauk je pak rekao da je, za razliku od mnogih drugih stvari što se tiče društvenog i političkog života, oko ove teme bliži stavu Crkve.
“To je zbog loše kontrole u vezi s tim kako se radnicima plaća rad na blagdane i nedjeljom. Što se tiče sezonskog rada tu sam protiv te vrste ograničenja, a što se tiče ovog drugog dijela tu sam protiv toga.”
Reiner je potom izjavio da se slaže s Baukom u vezi s radom nedjeljom.
“To će biti u novom zakonu kojega će Vlada predložiti u četvrtak. One promjene koje donosi taj zakon, odgovarat će upravo onome na što su građani već bili navikli. Neki novi elementi su takvi da sam apsolutno uvjeren da će ih građani prihvatiti”, kazao je i potvrdio da će blagdani brojčano ostati isti.
Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, kaže da je izvjesno da je Dan neovisnosti praznik koji je utemeljen na činjenicama i odlukama Sabora od 8. listopada 1991. Smatramo da taj dan treba ostati u statusu blagdana.
“Ne protivimo se ni da 30. svibnja bude također državni blagdan. Imamo određenih primjedbi ako bi se zvao Dan državnosti, jer devedesete definitivno nisu izvorište hrvatske državnosti. Ako će biti javno savjetovanje, onda vjerujem da će se bez većih prijepora doći do rješenja koje će biti trajno, za jedno 20-30 godina. Ako to bude u smislu predizbornih akcija, onda će i biti status takvih prijedloga, tj. trajat će do sljedećih dnevno političkih akcija”, rekao je Bauk.
Istaknuo je da se 5. kolovoz slavi s najvećim poštovanjem i da je to nešto što su branitelji i državno vodstvo izborili “na terenu”, a ono prethodno je bilo u “forumu, na Saboru”.
Govoreći o državnim blagdanima Reiner je kazao da svaka država ima dan kojega obilježava kao nacionalni blagdan. “Kod nas je došlo do konfuzije u vezi s blagdanima na državnoj razini. Mi smo valda jedni od rijetkih naroda koji ne zna koji mu je glavni datum kao nacionalni blagdan. U narodu se uvriježio da je 30. svibnja taj nacionalni dan”, dodaje.
“Trebat će sagledati prijedlog u vezi s blagdanima u cjelini. Vjerujem da kada se to učini da će ga i pozicija i opozicija prihvatiti. To nema nikakve veze s izborima. Kada donesemo to, vjerujem da će to biti na snazi desetljećima”, dodaje.
Bauk je spomenuo i prijedlog Mira Kovača da se 15. siječnja obilježava kao dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.
“Taj prijedlog ima jednu konotaciju koja je prvo pala na pamet – 15. siječnja 1992., a onda i 1998. je datum koji okuplja. Bilo bi dobro vidjeti može li se i on nekako uklopiti u ovaj prijedlog. Vjerujem da će s naše strane biti i neki prijedlog za spomendan”, dodaje Bauk.
Reiner se dotaknuo Kovačevog prijedloga i kaže da, koliko on zna, “nije u opticaju”.
“Postoji jedan cijeli niz značajnih datuma koji su važni za našu povijest. Postoje i značajni datumi iz prošlosti koji su također važni. No ne možemo završiti s time da gotovo svaki drugi dan ne radimo. Slažem se s time da spomendani trebaju biti obilježeni, ali to su radni dani. Blagdani, neradni dani, su nešto drugo. Ne možemo ići na povećanje broja neradnih dana”, dodao je.
Odgovorio je da Hrvatska nije među državama koja ima jaku puno blagdana, ali da, prema njegovom mišljenju niti nema razloga za to.
“Kada je konačno gospodarstvo krenulo posljednjih godina, moramo se svi truditi da radimo što više, a ne da radimo što manje i da imamo što više blagdana. Čini mi se da je dobro da broj blagdana ostane isti, ali što se spomendana tiče, dapače, mislim da se važnih događaja treba sjetiti. Važno je također da blagdani budu za vrijeme školske godine, jer nažalost mlade generacije sve manje imaju spoznaje kako je nastala Hrvatska, koji su tu značajni datumi, koliko je krvi proliveno za Hrvatsku, koliko je ljudi tu sudjelovalo”, dodaje Reiner.
UiO još prije dvije i pol godine uputila Saboru prijedlog Zakona – zašto Sabor nije reagirao u propisanom roku?
Podsjetimo, udruga U ime obitelji još je u ožujku 2017. uputila u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o radu po kojemu bi radnici mogli sami birati žele li raditi nedjeljom te, ukoliko žele, dobili 50% veće dnevnice.
Sukladno saborskom Poslovniku predsjednik Odbora za rad trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru. No, tadašnji predsjednik, Mirando Mrsić to nije učinio, a isto tako ni njegov nasljednik, SDP-ov Gordan Maras. Usprkos odredbama Poslovnika sve do danas saborski se Odbor nije se izjasnio o ovom prijedlogu.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Spomenutim nedjelovanjem i ignoriranjem prijedloga poput onog udruge U ime obitelji najviše su oštećene radnice i radnici koji su prisiljavani raditi nedjeljom i blagdanom, de facto bez da su za to plaćeni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
