(VIDEO) Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika: ‘Obiteljski dom nije do kraja definiran, nemaju obvezu zapošljavanja stručnih radnika’

Foto: Snimka zaslona

Tko je kriv za tragediju u Andraševcu? Zašto je izgorjelo šestero štićenika obiteljskog doma za starije i nemoćne? Tko nadzire njihov rad? Zašto se na smještaj u županijskim domovima čeka oko deset godina? Može li se sredstvima iz europskih fondova sagraditi mreža staračkih domova u Hrvatskoj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ta pitanja u emisiji Otvoreno na HRT-u odgovaraju Vesna Bedeković – ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Lora Vidović – pučka pravobraniteljica, Željko Kolar – župan Krapinsko-zagorski, Štefica Karačić – predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, Pavo Ćorluka – vlasnik sanatorija za starije i nemoćne.

Činjenica je da se radilo na lokacijama za koje nije bilo dozvole, radilo se s prekobrojnim korisnicima, više od 13 korisnika i također je činjenica da nitko nije bio s korisnicima u vrijeme izbijanja požara, a svaki vlasnik ovakvog tipa doma mora voditi računa o poštivanju zakonskih propisa, rekla je ministrica Vesna Bedeković.

Tko je odgovoran?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doista županija izdaje dozvolu za rad, a nakon toga je potrebno nadzirati rad, a nadzor je u ovlasti ministarstva, rekla je ministrica.

– Ministarstvo vrši nadzor na temelju godišnjeg plana. Ministarstvo vrši redovite, izvanredne i kontrolne nadzore, u pravilu Ministarstvo na izvanredne nadzore ide prema dojavi o nekakvim nepravilnostima.

Na pitanje osjeća li se odgovornost i misli li dati ostavku ministrica je odgovorila kako smatra da ostavka nije rješenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Rješenje je rad na kontinuiranom poboljšanju sustava. Šaljemo stalno inspekcije. Trenutno imamo deset inspektora za cijelu državu. Imali smo ukupno oko 700 svih pružatelja usluga. S tim da smo 2016. imali 5, kasnije smo povećali na 10. I ovo je nedovoljan broj, navodi ministrica.

Isto pitanje, hoće li dati ostavku, dobio je i župan Željko Kolar, koji je odgovorio kako su ovlasti vrlo jasno definirane te da nikada ne bježi od posla i odgovornosti, ali ne može preuzeti odgovornost za nešto za što nema ovlasti.

– Ovdje je vrlo jasno da mi na temelju zahtjeva budućeg obiteljskog doma formiramo komisiju koja izlazi na teren, ona vidi postoje li uvjeti za otvaranje doma, mi izdajemo rješenje o uvjetima. Stranka s tim minimalnim uvjetima odlazi u ministarstvo demografije i samo se upisuje u upisnik korisnika. u tom trenutku svaka naša nadležnost prestaje, rekao je Kolar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obiteljski domovi pripadaju u krug pružatelja izvaninstitucijskih usluga i oni su ušli u sustav socijalne skrbi početkom prošlog desetljeća, kada smo počeli intenzivnije raditi na transformaciji velikih ustanova i na zagovaranju izvan institucije, objasnila je Štefica Karačić.

– Obiteljski dom je jedan od oblika skrbi o korisnicima koji je definiran zakonom. Nažalost, nije do kraja definiran kao druge ustanove socijalne skrbi upravo iz razloga što osim uvjeta koje vlasnik tehničkih i sigurnosnih mora ispuniti, njemu se ostavlja mogućnost da on s članovima svoje obitelji pruža uslugu i oni zapravo nemaju obvezu zapošljavanja stručnih radnika, na njima je odgovornost da prijave promjenu koja se događa u obiteljskom domu. Oni bi morali prethodno prije nego što šire svoju djelatnost, dobiti suglasnost, a u ovom slučaju to se propustilo i sasvim bi bilo logično da je sada taj dom zatvoren, rekla je Karačić.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2400 kuna. Što s onima koji ne mogu platiti dom?

– Granica stope za rizik od stope siromaštva je 2300 kuna. Jasno je da mnogi ne mogu platiti smještaj u privatnom domu ili dočekati smještaj u javnom domu. Problem s listama čekanja za javne domove nije samo u tome što su jako dugačke, one su i netransparentne, na to godinama upozoravamo, rekla je pravobraniteljica Lora Vidović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Nisu centralizirane, objašnjava Vidović, pa se može podnijeti za bilo koji dom i ne znate je li vas netko preskočio ili ne, nigdje nisu objavljene. I činjenica je da za javne domove nema nikakvog imovinskog cenzusa. U njemu tu subvencioniranu cijenu može dobiti umirovljenik koji ima deset tisuća kuna ako dovoljno dugo čeka i ima dobru vezu, a istovremeno netko tko ima prosječnu mirovinu od 2400 da ne kažemo manju, se mora snalaziti.

– Ništa nismo naučili i nažalost moram reći da nisam previše iznenađena. To jest bila svojevrsna tempirana bomba. 2015 je bilo 5 inspektora koji su trebali nadzirati ne samo domove umirovljenika nego i domove za djecu, za sve druge skupine korisnika, za osobe s invaliditetom u cijeloj zemlji. Prema našim podacima tih domova je više od nekoliko tisuća. Tada smo dali preporuku da se hitno poveća broj inspektora, tada je povećan na 8, početkom 11 mjeseca prošle godine bilo ih je devet, sad čujem 10. Na pitanje kako je moguće da je u konkretnom domu bilo 40 korisnika umjesto 13, pravobraniteljica kaže kako 10 inspektora nikako ne može stići obići nekoliko tisuća domova. To je kaže, neučinkovit sustav nadzora, kaže Vidović.

Cijena domova 3500, 5300, 7500 kuna…

Dom kojem je Štefica Karačić uz sufinanciranje korisnika stoji oko 3500 kuna. Sanatorij za starije i nemoćne kojem je vlasnik Pavo Ćorluka naveo je kako se cijena usluge u njegovom domu kreće između 5300 i 7500 kuna.

– Nemojmo raditi razliku privatno i javno, nego imamo kvalitetne i nekvalitetne domove. Mi moramo shvatiti i bit priče, a to je da nemamo radne snage. Iz tog razloga krenuo sam u traženje radne snage van RH. Zapošljavam azilante, zapošljavam ljude koji su iz trećih zemalja koje nisu članice Europske unije. Imam zaposlenih 14 ljudi koje smo educirali, ali i dalje imamo problem, a to je što je pritisak za smještaj ogroman. I dalje imamo deficit medicinskih sestara, njegovatelja, kuhara, pomoćnog osoblja koje vi jednostavno na tržištu više ne možete naći, rekao je Ćorluka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.