Ravnateljica Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Tatjana Katkić Stanić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić i ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Tatjana Štritof gostovale su u emisiji HRT-a “U mreži Prvog” i govorile o Zakonu o socijalnoj skrbi i hoće li povećanje dijela naknada poboljšati život najranjivijih skupina.
“Socijalno ugroženi građani ovim zakonom nisu stavljeni u ravnopravni položaj”
Štefica Karačić je rekla kako struka čeka već nekoliko godina i nije se trebalo čekati da se donese zakon.
– Osnovicu za izračun naknade u sustavu socijalne skrbi određuje Vlada RH, već čitav niz godina postojećim propisima. To se moglo napraviti prije tri godine i to nije ključni efekt ovog zakona, rekla je Karačić.
Istaknula je kako socijalno ugroženi građani ovim zakonom nisu stavljeni u ravnopravni položaj.
– Određena prava su vezana uz cenzuse, naknade, određena prava su se sad rasteretila bilo kakvih obveza. Još uvijek nemamo jednake kriterije kod priznavanja tih prava, a to je ono što smo godinama tražili. Želimo da sustav bude pravedan i da svaki građanin pred ovim zakonom bude u ravnopravnom položaju, rekla je.
Marica Mirić je rekla kako su s ministarstvom oko izrade zakona proveli više od pet sastanaka, vrlo konstruktivnih, a onda je došlo do čuđenja kad su vidjeli nacrt zakona koji je izašao u eSavjetovanju.
– Mi kao pokret osoba s invaliditetom, od izlaženja zakona u eSavjetovanju donedavno nismo ništa drugo radili, nego vodili borbu kako promijeniti neke stvari koje su nas iznenadile u zakonu. Njih je puno vezano za djecu i osobe s invaliditetom. Povećanje koje je došlo je pozdravljeno, a s druge strane, ta borba je bila usmjerena tome što je cenzus stavljen na 4 tisuće kuna za zaposlene osobe s invaliditetom, što je značilo s obzirom na prosječnu plaću, da se više osobama s invaliditetom ne isplati raditi, rekla je Mirić.
Karačić: Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi je vrlo loš
Tatjana Katkić Stanić je istaknula kako zakon i sada iziskuje znatna i dodatna sredstva, radi se o milijardu i 100 tisuća kuna, a uz to ide cijeli paket zakona gdje bi se trebalo osigurati dodatna sredstva.
– U ovom trenutku to je financijski maksimum koji se mogao napraviti. Kad se govori o osobama s invaliditetom treba uzeti u obzir da se osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu nije mijenjala od 2014. i govorimo o izuzetno osjetljivoj skupini građana koji nisu samo u visokom riziku od siromaštva, nego su i siromašni. U tu kategoriju dodatno spadaju djeca, starija osobe, osobe s invaliditetom, jedan je od prioriteta da se ta osnovica svake godine podiže i da se uskladi s linijom siromaštva ili potrošačkom košaricom. Treba pronaći način da najsiromašniji mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe s naknadom, rekla je.
Naglasila je kako je došlo do tehničke omaške, zato što u prvoj verziji zakona kad je bio stavljen cenzus na osobnu invalidninu, da najteže kategorije ne bi ostale bez ikakve naknade, dodan je četvrti stupanj u doplatak za tuđu pomoć i njegu, kad se s dijela osobne invalidnine maknu bilo koja vrsta cenzusa te je došlo do lapsusa i nije maknut četvrti stupanj iz doplatka. To će se amandmanom riješiti.
“U pola godine se krenulo u sasvim drugom smjeru”
Karačić je rekla kako je konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi vrlo loš.
– Suprotan je svim našim prijedlozima. Vidjelo se u javnoj raspravi da je postignut konsenzus od svih strana da će ovakva reforma duboko i trajno naštetiti sustavu. Obraćali smo se svim instancama s očekivanjem da ćemo biti partneri u tom kreiranju. Sporno je što je u procesu od 4 godine donošenja zakona, na koncu se u pola godine dogodilo da smo dobili sasvim drugi smjer te da je zakon kreiran isključivo u kabinetu ministra Aladrovića, koji će u svojoj političkoj karijeri jednog dana otići iz ovog sustava.
Ovo će za njega biti jedan eksperiment kojeg se neće ni sjećati ni sramiti, a korisnici i mi, kojih se itekako tiče ovaj sustav, trpjet ćemo te posljedice. Taj zakon je suprotan Ustavu Republike Hrvatske, Nacionalnoj razvojnoj strategiji, kojeg je Sabor donio u veljači prošle godine. U dijelu nepribližavanja sustava korisniku u smislu decentralizacije. Sustav je i sada centraliziran, a ovim zakonom će biti apsolutno centraliziran, rekla je Karačić.
“Ovdje se radi o strahu”
Tatjana Štritof je istaknula kako se ne boji raditi te je angažirana iz redova stručnih radnika kao i svi ravnatelji centara za socijalnu skrb.
– Imamo svoje radno mjesto koje nas čeka i nakon što bude ustrojen Hrvatski zavod za socijalni rad. Ovdje se radi kao i kod svake promjene određena doza straha, a za taj strah nema potrebe. Promjene uvijek nešto nose, mi se nadamo da nose bolje. Nama je ova reforma prezentirana od samog ministra krajem prošle godine. Tada su bili prisutni svi ravnatelji centara za socijalnu skrb u ustanova socijalne skrbi. U 99 posto slučajeva, oni koji su se javili za riječ, dali su podršku novoj organizaciji centara. Tako da centri ne budu samostalni nego da se osnuje jedna pravna osoba s jednim ravnateljem i upravnim vijećem.
– Trenutno se financiramo iz decentraliziranih centara – lokalne zajednice. Koliko novaca ima lokalna zajednica, toliko financira i materijalne troškove centara. Bit će bolja i ujednačena kontrola rada. Paralelno će biti osnovana i akademija socijalnog rada. Ona će dati mogućnost usavršavanja svim radnicima zaposlenima u sustavu socijalne skrbi, dodala je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
