Obzirom da je popis stanovništva 2021. pokazao da nas je sve manje i sve smo stariji, kako će se to odraziti na sadašnje i buduće mirovine, te kako ublažiti posljedice inflacije na umirovljenike, u emisiji U mreži Prvog govorili su Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije i Andrej Grubišić, predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
‘U Hrvatskoj se prekratko radi’
Bejaković smatra kako se u Hrvatskoj prekratko radi. Muškarci rade nepune 34 godine, a žene nešto više od 32 godine.
– Problem nije u tome da li je zakonska dob određena prenisko ili previsoko, nego je problem u tome da odlazimo rano u mirovinu, rekao je i dodao kako se to ne može jednostavno promijeniti stoga što su protivljenja građana velika.
> Znate li kolika je prosječna mirovina u Hrvatskoj: Evo detalja
> Grubišić: “Hoće li u budućnosti dovoljan broj ljudi raditi i odvajati za moju mirovinu?”
Izvješće koje se radilo na razini EU je pokazalo da je mirovinski sustav u Hrvatskoj dugoročno održiv, naglasila je Čičak.
– Mirovinski je sustav kompleksan i na njega utječu svi mogući vanjski čimbenici. Od 2016. godine do danas, prosječne mirovine su porasle za više od 28 posto, a najniže za 36 posto, rekla je.
‘Raste broj umirovljenika koji rade’
Naglašava kako se vidi trend osvješćivanja da se treba duže raditi, zato što samo duži staž osigurava veće mirovine. Kako kaže, vidljiv je i rast broja umirovljenika koji rade.
Grubišić je rekao da ako bi u Hrvatskoj u realnim terminima mirovine bile duplo veće u odnosu na ove današnje, trebali bi imati duplo veći broj ljudi koji radi ili bi trebali imati duplo veće doprinose ili bi trebali imati duplo veću produktivnost rada ili kombinaciju svega toga.
– Mi zagovaramo da se postupno smanjuju izdvajanja za 1. mirovinski stup i da se ta razlika uplaćuje u privatne mirovinske fondove na području EU. Na taj se način sustav ne bi slomio. Izračuni pokazuju da bi u periodu od 30 godina u terminima sadašnje vrijednosti vrijedilo oko šest posto proračunskih rashoda, rekao je i dodao kako bi to država trebala namaknuti efikasnijim trošenjem, stoga što država troši onoliko koliko joj treba, a na koliko je razumno.
‘Regulativa za 2. mirovinski stup treba se promijeniti’
Naglašava kako se treba promijeniti regulativa za 2. mirovinski stup i regulativa za mirovinska osiguravajuća društva.
– 20 godina je prošlo od uvođenja mješovitog mirovinskog sustava. Mi vjerujemo u njega i nema govora da se tu nešto mijenja. Moramo osvijestiti da ovaj period nije dovoljno dugačak da bi pokazao svoje prave učinke, no dovoljno je prošlo vremena da vidimo što se mora popraviti, naglasila je Čičak.
Hrvatska izdvaja relativno velika sredstva za socijalnu pomoć. Najznačajnija je minimalna zajamčena naknada, istaknuo je Bejaković.
Čičak govori kako moramo osvijestiti da mirovina nije sustav socijalne skrbi. Mirovina je rezultat navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća tijekom cijelog radnog vijeka i u tom smislu se treba poticati dulji ostanak u svijetu rada.
Grubišić smatra da ne postoji političko rješenje koje može supstituirati ekonomsku realnost.
