Nakon Istanbulske konvencije hoće li se javnost u Hrvatskoj podijeliti i oko Marakeškog sporazuma o migracijama? Zašto je odlazak na konferenciju u Marakeš posvađao predsjednicu Republike i ministarstvo vanjskih i europskih poslova? Ima li što sporno u sporazumu o migracijama? O tome u Mreži prvog na HRT-u govorila je državna tajnica ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić i znanstveni savjetnik Instituta za migracije i narodnost Anđelko Milardović.
> Što se zaista krije iza sukoba predsjednice i MVEP-a oko Marakeškog sporazuma?
> Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović: Budite sigurni da neću potpisati ‘Marakeški sporazum’
Državna tajnica MVEP-a rekla je da ne bi ulazila u razloge zbog čega je Marakeška deklaracija posvađala Zrinjevac i Pantovčak. “Mislim da je vrlo važno gledati njezin sadržaj i vidjeti kako smo do nje došli. Dakle, vodili su se razgovori, pregovori više od 18 mjeseci. Ona je temeljena na jednoj deklaraciji, Njujorškoj deklaraciji o izbjeglicama i migrantima, koju su šefovi država i vlada, tada je i predsjednica bila u New Yorku kada je ta deklaracija usvojena, zaključili da je potrebno izraditi jedan poseban dokument koji bi govorio o migracijama. I to posebno razlikujući legalne od ilegalnih migracija.”
> Predsjednica Grabar-Kitarović osudila MVEP: Niti podržava niti ne podržava Marakešku deklaraciju
Ustvrdila je da je Ministarstvo odradilo jako dobar posao. “Sama predsjednica rekla je da ona ne želi niti podržati niti ne podržati. U konačnici kada se malo ovaj jedan politički visoki okvir malo makne, onda se vidi da je sam taj tekst vrlo prihvatljiv i u interesu je i Republike Hrvatske i nema razloga da se s njim ne ide dalje”, rekla je Zgombić.
> Pet činjenica koje morate znati o “Marakeškom sporazumu”
Profesor Milardović rekao je da nisu morale biti migracije kao tema prijepora unutar izvršne vlasti.
“Pokazuje se ta konstanta da su neka druga pitanja također mogla biti izvorom tog prijepora unutar izvršne vlasti što samo pokazuje da je visoki stupanj napetosti unutar te iste vlasti neusuglašenost unutar iste kada je riječ o, u ovom slučaju vanjskoj politici. Ja sam više puta govorio da mi se čini kao da živimo u dvije države i kao da imamo u biti dvije vanjske politike što je nedopustivo za svaku normalnu, pristojnu državu uključujući Republiku Hrvatsku kao takvu.”
Ističe da kada je riječ o ovom dokumentu, on ima ambiciju bavljenja upravljanjem migracijama na globalnoj razini. “To je jedan koncept koji je ušao u sociologiju migracija jer se pokazuje da ovo “tzv. spontano djelovanje migracija” i nije baš tako spontano i da se društvo i države moraju suočiti sa tim fenomenom i sa procesom, ali na način upravljanja tim procesom.
Taj dokument ima jednosmjernu na neki način relaciju. U naslovu, dakle to je pokušaj otvaranja dijaloga između Europe i Afrike, a što sugerira jedan tip kretanja migracija koji bi trebao ići iz Afrike prema Europi, ali ne i Europe, iz Europe u Afriku. I to možda izaziva napetosti unutar samoga, unutar javnoga diskursa o ovome dokumentu.”
> Ured Predsjednice nakon istupa Pejčinović Burić: ‘MVEP je znao da predsjednica ne ide u Marakeš’
Na pitanje hoće li Hrvatska prihvatiti tu Marakešku deklaraciju, Zgombić je rekla da je to dokument koji je na jednoj stručnoj razini već usvojen u okviru Ujedinjenih naroda. “U Marakešu će biti organizirana konferencija gdje države koje će sudjelovati očekuju jednu političku podršku. Taj dokument, čak i neće biti formalno prihvaćen niti u Marakešu nego tek jednom rezolucijom kasnije u okviru Ujedinjenih naroda u New Yorku. Ideja je da se ovo digne na jednu međunarodnu globalnu razinu i da svi dionici sudjeluju u pronalaženju jednog cjelovitog rješenja”, zaključila je.
