Zbog dugotrajnih kiša u svibnju istarski su povrćari strahovali od katastrofalnog uroda. No, te se zle slutnje, na sreću nisu obistinile. Povrća ima dovoljno. Urod je manji, a neke kulture poput rajčica ove godine kasnije sazrijevaju od uobičajenog, ali zato situaciju spašava plastenički uzgoj, javlja HRT.
Uglavnom povrće je zdravo, a za njegov se plasman poljoprivrednici uglavnom brinu sami. Na njivama u okolici Pule pri kraju je berba krumpira. Na onima Daria Marčete dnevno se ubere po 10 tona. Istarski krumpir s crvene zemlje oduvijek je tražen, pa se kilogram otkupljuje za 2 i pol kune.
– Cijena krumpira je dosta ove godine povoljna. Nešto je viša nego lani i prinosi su veći tako da se kreću 30,40 tona po hektaru, što bi bilo povoljno, ističe Dario Marčeta, povrćar iz Valbandona.
Krumpir je krupan, zdrav, bez ikakvih oštećenja ili truleži. Rezultat je to pravovremeno provedenih agrotehničkih mjera zbog dugotrajnih kiša u svibnju, a zatim visokih lipanjskih temperatura.
– Kiše padalina je bilo dosta, dosta se krumpir morao tretirati, ali na neki način smo uštedjeli u energetici. Kasnije je situacija u 6 mjesecu velike vrućine koje su ga pripekle tako da je on počeo ranije sazrijevati, malo negdje ga je i plamenjača opekla ali sve u svemu situacija je dobra, kaže Dario Marčeta.
Ova je sezona zahtjevna za uzgoj povrća. Damir Dobravac je s uzgojem povrća na tri hektara jedan od ozbiljnijih rovinjskih proizvođača. Iako ima raznovrsnu proizvodnju, naviše je vezan uz uzgoj rajčice.
– Svi pamtimo onu kišu koja je padala 40 dana, tako da nam je to zadalo probleme. Nismo uspjeli saditi na vrijeme tako da nam sve kasni. I onda su došle visoke temperature. To se vidi na ovim pomidorima. Da je normalna temperatura onda bi bilo na svakom 3,4 čak i 6. A ovo vidite kao je. Ili ih ima 7 ili je ostao 1 sam, to je radi diletacije u temperaturi, objašnjava Damir Dobravac, poljoprivrednik iz Rovinja.
No, kvaliteta je izvrsna. Rajčica je sočna, bez oštećenja. A može računati i na solidan urod od 5 do 6 kila po stabljici rajčice.
– Mi prvenstveno stavljamo naglasak na ove starije sorte. Znači to je jedna retro sorta koja se sadi puno godina. Nije da ga sadimo da bude ružan nego ga sadimo radi toga jer ima okus. Znači mi sadimo pomidor s okusom, Damir Dobravac.
I obitelj Peteh već tri desetljeća na nekoliko hektara uzgaja povrće. Trenutačno sa svojih njiva ubiru i prodaju jagode, krastavce, tikvice, dinje. Iznimno su tražene i rajčice.
– Za ovu godinu u plastenicima je u redu. Malo jesmo kasnili ali u principu kiše u 5 mjesecu nisu utjecale na rajčicu koja je posađena u 5 mjesecu. Malo kasni ono što je vani, ali za sada je u redu. Nema bolesti, zadovoljni smo, kaže Matea Peteh Bjelančević, poljoprivrednica iz Rovinja.
U plastenicima imaju oko 6 tisuća sadnica rajčica. Nekoliko sorti sade u različito vrijeme da bi rajčicu što dulje mogli plasirati na tržište. Prodaju je sami na tržnici.
– Većinom ne dajemo u otkup. Prvenstveno zbog cijena i zbog toga što trebaju velike količine, a mi ih nemamo prevelike količine. Trenutačno je cijena rajčice, okrugle rajčice, 16 kuna po kilogramu, a pomidorina je 40 kuna po kilogramu, Matea Peteh Bjelančević.
Damir Dobravac kaže kako što se tiče otkupa to više ne postoji. Snabdijevaju 5,6 restorana, par manjih marketa po Rovinju i ono što je novo imaju privilegiju da su im ponudili da snabdijevamo kuhinju hotela Park.
– Odlična klima, tlo – sve pogoduje razvoju povrća u Istri. No, ono što ga koči jesu preveliki uvoz i neorganiziran otkup.
Stoga su mladi, poput tridesetogodišnje Matee, koji su se nakon školovanja vratili iz inozemstva i nastavili obiteljsku tradiciju još, nažalost, rijetki.
– Bila sam svugdje, ali moji roditelji su u poljoprivredi već 30 godina, nakon svega mi je bilo normalno da nastavim s time. Jer mislim da nakon svog truda i godine što su napravili i plastenike digli, bilo bi šteta da sve propadne, objašnjava Matea.
Budućnosti za mlade, kaže Matea, u poljoprivredi ima. Treba samo krenuti i raditi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
