(VIDEO) Sindikalist Novosel: ‘Najesen će najviše radnika biti ugroženo u turističkom sektoru’

mladen novosel
Foto: Snimka zaslona

Gotovo 155.000 nezaposlenih bilježi Zavod za zapošljavanje. Nakon vala otkaza zbog koronavirusa od po 1000 dnevno, u lipnju se stanje ipak stabiliziralo. Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, izjavio je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno”, da je optimističan jer su kratkoročni ciljevi ispunjeni i da se o srednjoročnim pregovara. Najavio je donošenje mjera koje bi do kraja godine omogućile ekonomski oporavak, a da bi se za to vrijeme donijele one mjere koje bi RH dugoročno izvukle iz krize.

U emisiji su gostovali: Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, Davorko Vidović, Restart koalicija (SDP), Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Govoreći o utjecaju koronakrize na ekonomiju Aladrović je kazao da je pritom svaka država u svijetu tražila neki svoj modalitet borbe na tržištu rada, očuvanja ekonomije u cijelosti. Hrvatska je reagirala vrlo brzo, ažurno i kvalitetno, kazao je i napomenuo da od početka svibnja postoje pozitivni pokazatelji u vezi sa zaposlenosti, odnosno da je u “mjesec i pol dana povećan  broj zaposlenih za oko 19.000”. Smatra da ovo nije kraj krize, bez obzira na to što se epidemiološka situacija popravila i tvrdi da Vlada i dalje ima mjere s kojima će se protiv krize boriti.

– Mjere za očuvanje radnih mjesta polučile su svoj rezultat. Bile su  komplementarne s nizom drugih mjera iz sfere porezne politike, drugih ministarstava koji se tiču ekonomskih resora. U sljedećem razdoblju trebamo i dalje na dnevnoj bazi pratiti po sektorima što se događa s nezaposlenosti i zaposlenosti. To je ono što ćemo činiti cijelo vrijeme, a to će čekati i novu vladu nakon izbora, dodao je.

Davorko Vidović, Restart koalicija (SDP), smatra da se još uvijek ne zna kakve će posljedice koronakriza ostaviti na gospodarstvo. Zabrinjavajućim smatra podatak da je oko 600.000 radnika bilo pod mjerama za očuvanje radnih mjesta.

– Ako pretpostavimo da je 200.000 bilo neopravdano, još uvijek je to veliki broj ljudi koji je bio direktno pod udarom koronakrize, izjavio je i dodao da će se rast nezaposlenosti dogoditi bez obzira na spomenuti trend i da nije isključen niti drugi val krize.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, kaže da se u vrijeme koronakrize uz pomoć vladinih mjera nastojalo sačuvati radnu snagu. Ističe da je “mjesec dana nakon krize teško reći tko će biti gubitnik, a tko pobjednik. Ne znamo hoće li biti drugog vala. Imamo puno upitnika, a nemamo odgovora na njih”.

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, smatra da se tržište rada u Hrvatskoj otkad je ušla u EU, od 2013., “nije doživjelo kao nešto važno, čemu se treba prilagoditi u odnosu na ostale države EU-a, prvenstveno one bogatije od nas”.

Novosel: Vlada je donijela mjere u dogovoru samo s jednim socijalnim partnerom

Sindikalni čelnik SSSH-a kaže da se Vladi može priznati jedino da je brzo donijela mjere u doba koronakrize, ali da su one donijete u dogovoru samo s jednim socijalnim partnerom.

– Krajem veljače svi smo znali da će koronavirus doći u Hrvatsku. Mogli smo od 15. veljače do 1. travnja doista razgovarati, kao što smo razgovarali zadnjih 20-ak dana. Garantiram da bi 9 milijardi kuna puno kvalitetnije iskoristili, dodaje.

Aladrović je pak odgovorio da nema konkretne parametre što je pogrešno niti što bi konkretno socijalni partneri učinili. Mobilnost radne snage jedna je od temeljnih sloboda unutar EU-a, kazao je te tvrdi da je prosječna plaća oko 1.100 kuna veća nego u 2016. godini.

Aladrović: Bitnije od BDP-a je koliko ćemo brzo izaći iz krize

Ekonomski pokazatelji govore da smo išli u dobrom smjeru, rekao je Aladrović i spomenuo da je podignuta minimalna plaća. Bitnim pitanjem smatra “kako pozitivne trendove ostaviti u srednjem i dugom roku”. Smatra da bi trebali što efikasnije iskoristiti 10, 12 milijardi eura, koje će doći iz Europske komisije.

– Možda i nije najbitnija informacija koji će biti pad BDP-a, koliko će se on kretati, već koliko ćemo mi brzo krenuti u pozitivnom smjeru, koliko ćemo brzo izaći iz krize te koje ćemo industrije iskoristiti za izlazak iz krize da se dugoročno ne dovedemo u sličnu situaciju, dodao je.

Novosel i Aladrović o isplatama potpora od 4.000 kuna

Novosel je potom želio naglasiti što je Aladrović govorio nakon što je podignuta potpora za radnike s 3.250 na 4.000 kuna.

– Aladrović je kazao da je to potpora i za poslodavca i radnika. Tamo gdje imamo socijalni dijalog s 90% poslodavaca dogovorili smo da ako poslodavac dobije 4.000 kn po radniku, a ugovorena plaća radnika je manja od toga iznosa, onda je tu plaću poslodavac isplatio radniku. No gospodin Aladrović poslao je poruku da poslodavci to ne moraju činiti i da trebaju isplaćivati ugovorene plaće, a razliku iskoristiti za nešto drugo. Nama je onda trebalo puno vremena da pregovaramo s privatnim sektorom, a i učinili smo to u 90% slučajeva, kazao je Novosel. Aladrović se potom  nadovezao i rekao da se po Zakonu o radu, plaće isplaćuju po ugovorenom  iznosu.

Majetić: Smanjiti trošak poslovanja da bi bilo prostora za dizanje plaća

Majetić je kazao da je tek 20% ljudi iz Hrvatske otišlo zbog plaće. Smatra važnim napomenuti da Hrvatska udruga poslodavaca u posljednje tri godine govori isključivo o povećanju plaća.

– Svuda u svijetu glavna vrijednost svih poslodavaca su ljudi, odnosno radnici sa svojim znanjima i vještinama. Nama je čitavo vrijeme bio fokus sa svim vladama razgovarati o strukturnim reformama koje će smanjiti trošak poslovanja poslodavcima kako bi ostalo prostora za dizanje plaća. Mi smo čitavo vrijeme lobirali da se dignu plaće da možemo radnicima omogućiti normalan život za svoj rad. Tu smo uspjeli jer se 20% digla minimalna plaća. Poslodavac je isplaćivao onoliko koliko je mogao, a nije bilo da to nije želio, kazao je.

Vidović: Trebamo čuvati standard posebno ranjivih skupina ljudi

Vidović ističe da je SDP predložio produženje potrebnih mjera najmanje godinu dana, od toga da se uvede moratorij na kreditne obveze, da se naprave porezna rasterećenja, da se ide s nultom stopom poreza za reinvestiranu dobit. Kazao je da mnoge države EU-a povećavaju pasivne mjere kada je riječ o politici zapošljavanja zato što veliki broj ljudi ostaje bez ikakvih prihoda.

– Moramo čuvati standard posebno ranjivih skupina ljudi. Socijalne mjere imaju itekako veliki utjecaj da se očuva razina potražnje koja može pridonijeti dinamiziranju samog gospodarstva, rekao je Vidović i dodao da je oko 42.000 ljudi koji su posljednjih mjeseci izgubili posao.

Novosel smatra da će najesen najviše radnika biti ugroženo u turističkom sektoru. Naglasio je i da za vrijeme koronakrize drvnoprerađivački, prehrambeni, kemijski i metalni sektori nisu stali već su radili te stoga ondje ne očekuje opasnost od gubljenja radnih mjesta.

Aladrović smatra da one industrije “koje su otpornije na krizu, među kojima je dijelom prerađivačka, prehrambena, kreativne i IT, a koje mogu stvarati dodanu vrijednost su one koje RH treba razvijati”. Govoreći o 10, 12 milijardi eura koje će Hrvatska dobiti nastojao je pojasniti da time nećemo automatski postati i konkurentni jer će i druge države dobiti neka sredstva. Dodao je da je u stvaranju buduće konkurentnosti ključna odluka o tome na koji način i u što će se novac investirati te na koje strateške odrednice se treba orijentirati.

“Nema ekonomskog oporavka bez socijalnog oporavka”

Novosel je istaknuo da Hrvatska ne može doživjeti ekonomski oporavak bez socijalnog oporavka. “Trebamo pogledati kako funkcioniraju države u koje hrvatski radnici odlaze, poput npr. Irske i Njemačke. Trebamo vidjeti kakvo je tamo tržište rada, zašto se tamo toliko preferiraju kolektivni ugovori. Ako ćemo ići po tom modelu brzo ćemo se ekonomski oporaviti”.

Majetić smatra da je svaka kriza prilika. Ako se 20 milijardi eura usmjeri u privatni sektor, kazao je, imamo šanse napraviti državu koja će biti država blagostanja u kojoj će radnici imati dobre plaće, živjeti od svoga posla, a i mogao bi se vratiti jedan dio naših građana koji su u inozemstvu.

Ekonomski problemi proizlaze iz drugih subsustava, kazao je Vidović i naglašava da je potrebno napraviti reforme na mnogim drugim  područjima društva.

Aladrović je optimističan i tvrdi da su ispunjeni kratkoročni ciljevi te da je  zaštićeno tržište radne snage. Kazao je da se o srednjoročnim  ciljevima pregovara, a da će se donijeti mjere koje će do kraja godine omogućiti ekonomski oporavak i ekonomsku pomoć onima koji su ugroženi. Za to vrijeme ćemo donijeti mjere koje će nas dugoročno izvući iz krize, dodao je ministar rada i mirovinskog sustava.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt