U Hrvatskoj počinje prikupljanje potpisa za referendum protiv produljenja radnoga vijeka. Je li odlazak u mirovinu sa 67 godina previše, hoće li iznosi mirovina radikalno padati, može li se poljuljati mirovinski sustav tema u HRT-ovog Otvorenog u kojemu su gostovali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, predsjednik nezavisnog kandidata Krešimir Sever, predsjednik Lipe, udruge poreznih obveznika Davor Huić i te bivši SDP-ov ministar Davorko Vidović.
U uvodnom prilogu demograf Marin Strmota kazao je da se radi o politikanstvu, kakav god da se zakon izglasa bit će kratkog trajanja. Niti će se povećati mirovine, a niti će se omjer osiguranih umirovljenika poboljšati. Demografija je neumoljiva i trendovi vrlo jasno pokazuju da je ovaj sustav neodrživ. Treba početi s mjerama koje će poticati rađanje i stvoriti faktore da se ljudi vrate natrag u Hrvatsku.
“U subotu počinje, a 11. svibnja završava, prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma u vezi s najavom o odlasku u mirovinu sa 67 godina”, najavio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno”.
Objasnio je da se ustvari radi o četiri pitanja – 1) žele li ljudi da se dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 67 spusti na 65 godina; 2) žele li da se penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu s 0,3% po nedostajućem mjesecu spusti na 0,2%, odnosno za 5 godina s 18% umanjenja na 12% umanjenja; 3) žele li da se za tzv. dugogodišnjeg osiguranika, koji je dosad trebao imati 41 godinu staža osiguranja i 60 godina starosti (a zakonom se predviđa dizanje dobi na 61 godinu) – vrati natrag na 60 godina 4) žele li da se prijelazno razdoblje za izjednačavanje žena s muškarcima na 65 godina starosti po odluci Ustavnog suda, vrati sa sadašnjih 4 mjeseca po godini, na 3 mjeseca po godini. Na pitanje je li cijena toga 45 mlrd. kuna, Sever je negativno odgovorio.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić potom je izjavio da su mirovine u mandatu ove Vlade porasle za 7,54%.
“Problem je u tome da su umirovljenici u Hrvatskoj relativno mladi i imaju malo godina radnog staža, a to je u prosjeku 30 godina i dva mjeseca. Prosjek EU-a je 35 godina, a prosjek u Njemačkoj je 37 godina. Životni vijek se u zadnjih 15 godina produljio za 5,5 godina. O umirovljenicima sa 67 godina starosti govorimo u 2033. godini. Do tada će se životni vijek dodatno produljiti”, rekao je Pavić.
“U Hrvatskoj je trenutačno životni vijek 78 godina, a u EU 79,6. Mi ćemo vrlo brzo to dostići. Oni koji su odradili 40 godina staža imaju mirovinu 4.500 kuna”, kazao je Pavić i opet ponovio da neće svi ići u mirovinu sa 67 godina starosti, već samo oni koji sa 65 godina neće imati dovoljno staža.
“Temeljni problem je nedostatak radnika”, tvrdi Vidović
Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi (SDP) kazao je da se u Hrvatskoj u 10 godina radna snaga smanjila za oko pola milijuna ljudi.
“Broj zaposlenih se smanjuje i to je jedan ozbiljan problem s kojim se država treba pozabaviti. Trenutačno u Hrvatskoj, u skupini mojih vršnjaka, dakle od 60 do 65 godine starosti, radi 85.000 ljudi, a u mirovini ih je 177.000”, dodaje.
Vidović smatra da bi prioritetni problem bio kako zaposliti ljude da rade do 65. godine. Nama ljudi ne rade do 65. godine starosti, napominje Vidović.
“Poslodavci su se u uvjetima velike nezaposlenosti ponašali racionalno. Nije se ulagalo u obrazovanje ljudi. Uslijed velikih tehnoloških promjena ljudi su gubili znanja, vještine. Ako ga nisi obrazovao, čovjek bi s 55. godina starosti postao neupotrebljiv poslodavcu. Sada se stvari potpuno mijenjaju. Ključni problem nam je nedostatak radnika. Sada moramo čitav sustav podesiti prema tome”, tvrdi.
Huić: “Nije radikalna ideja da radnici dobivaju bruto plaće i sami raspolažu svojim novcem“
Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa, kazao je da u Hrvatskoj postoji ozbiljan demografski problem – problem održivosti mirovinskog sustava kao posljedica nekih demografskih kretanja.
“Za nešto malo više od 10 godina, 2030. godine, imat ćemo 220.000 ljudi starijih od 65 godina – više nego 2011. godine. Te godine (2011.) imali smo neodrživi mirovinski sustav, a 2030. će ih biti 220.000 s više od 65 godina starosti, koji će opterećivati mirovinski sustav. Pitanje je vrlo jednostavno – tko će to platiti. Hoćemo li cijeli taj ceh prebaciti na mlade ljude nove generacije ili će se to podjeli ravnopravnije da i ova generacija odradi jedan dio tog posla?”, upitao je.
“Puno je važnije pitanje dubinske reforme mirovinskog sustava. Trebali bismo se više oslanjati na drugi stup, odnosno da postepeno napravimo tranziciju od ovog sustava generacijske solidarnosti prema mirovinskom osiguranju. Voditelj je objasnio da se radi o američkom modelu gdje se radnicima isplaćuju bruto plaće, te oni samu njime raspolažu te ustvrdio da je to radikalna ideja s čime se Huić nije složio. Ne znam jesu li hrvatski građani svjesni toga, ali situacija je sada takva da se 43% rashoda za mirovine podmiruje iz državnog proračuna, a ne iz plaća”, kazao je Huić. Huić je naglasio da tada mirovinski sustav ne bi bio sustav socijalne skrbi, već naprosto mirovinski sustav.
Sever i Pavić nadmetali su se u temama u vezi s prosjekom životnog vijeka, drugim mirovinskim stupom, modelom mirovinskog sustava.
“Kada bi sustav funkcionirao tako da primate mirovinu iz kapitalizirane rente, onda bi svaki čovjek odlučio sam kada bi želio u mirovinu”, ističe Huić. Osvrćući se na rad umirovljenika posljednjih mjeseci kazao je da ih ima dosta koji žele raditi.
Ministar Pavić kazao je da će u petak biti predstavljen natječaj od 100 milijuna kuna za aktivno starenje.
“Time će se financirati udruge umirovljenika i programi koji se rade za umirovljenike – od organizacije slobodnog vremena, psihosocijalne pomoći do različitih aktivnosti kako bismo povisili kvalitetu života umirovljenika.”
Vidović je potvrdio da će potpisati sindikalni zahtjev za referendumom.
“Ne radi se o tome smiju li ljudi raditi nakon 65. godine starosti. Dapače, dobro je da rade. No problem je u tome imam li pravo ići sa 65 ili sa 67 godina u mirovinu. Nije sporno da ljudi trebaju ostati što duže u svijetu rada. Ljude ne treba tjerati u mirovinu”, smatra Vidović.
Cijelu raspravu i žestoku svađu pri kraju emisije pogledajte na HRT-u:
