Foto: Snimka zaslona, HRT

Zvonimir Troskot iz Građanske inicijativa “Narod odlučuje” predstavio je na HRT-u 2 referendumska pitanja za koja će građani moći dati svoj potpis od nedjelje 13.5. kroz samo 2 tjedna, do 27.5.2018.

U 2 referendumska pitanja se kroz 6 stavaka, odnosno 6 promjena u postojećem izbornom sustavu, osigurava njegova demokratizaciju izbornog sustava.  

Tako će 3 preferencijska glasa bez cenzusa od 10 % osigurati da poredak ulaska kandidata u Sabor određuju isključivo glasovi birača. Tako će se spriječiti i predizborne koalicije velikih stranaka sa strankama bez izbornog legitimiteta koje samostalno ne mogu prijeći izborni prag od 5 odnosno 4 posto. Referendumom će se svim hrvatskim državljanima omogućiti da glasuju dopisno i elektronički.

Time će se ukinuti diskriminacija Hrvata s prebivalištem izvan Hrvatske kojima je danas otežano korištenje biračkog prava – onima koji već dugo žive izvan Hrvatske i onima koji su posljednjih godina iselili u druge države EU. Referendumom će se smanjiti broj zastupnika s najviše 160 na najviše 120 što će osigurati godišnju uštedu od 30-50 milijuna kuna.

Broj zastupnika nacionalnih manjina proporcionalno će biti smanjen s 8 na 6.  Referendumom će se ujednačiti broj birača u izbornim jedinicama, što Ustavni sud traži od 2010. godine te će izborne jedinice pratiti županijske granice.

Zbog smanjenja broja izbornih jedinica i broja zastupnika – izborni prag bit će snižen sa 5 na 4 %.

Također, zastupnici nacionalnih manjina ubuduće neće moći odlučivati o Vladi i proračunu.

Naime, zastupnici nacionalnih manjina imaju zagarantirana mjesta u Saboru kako bi  predstavljali interese pripadnika nacionalnih manjina. U Sabor ulaze sa višestruko manjim brojem glasova od svojih kolega. U takvim okolnostima – zastupnici manjina niti imaju legitimitet odlučivati o tome tko će formirati Vladu RH ili biti ministar niti je to u skladu sa smislom njihovog predstavništva.

Govoreći o racionalizaciji troškova, Zvonimir Troskot iz GI “Narod odlučuje” iznio je podatak da svaki saborski zastupnik porezne obveznike košta oko 10 tisuća Eura mjesečno: “15 tisuća neto plaća, dakle bruto plaća od oko 30 000 HRK, plus ca. 35 000 HRK koje svaki mjesec iz proračuna dobiva politička stranka za svakog svog predstavnika u Saboru, plus troškovi dnevnica, putovanja i dr. Dakle, smanjenje broja zastupnika sa sadašnjih maksimalno 160 na 140 dovelo bi do godišnje uštede od 30-50 milijuna kuna”.

“Jedno od pitanja je i preferencijsko glasovanje. Izborni i politički apsurd je da su zastupnici Gordan Jandroković i Dragovan ušli u Sabor s jako malo glasova – s 8088 i 125”, izjavio je Zvonimir Troskot.

“Tu je i pitanje dopisnog i elektroničkog glasovanje koje ima većina država EU, a osim za hrvatske građane, bilo bi veliki benefit za hrvatske državljane koji žive izvan Hrvatske”, rekao je Troskot. 

Drugo referendumsko pitanje predlaže da predstavnici nacionalnih manjina ne mogu glasovati o Vladi, ministrima i proračunu.  

Troskot je naglasio da opstanak vlade ne bi trebao ovisiti o zastupnicima nacionalnih manjina. Podsjetio je na izjavu bivšeg predsjednika Ive Josipovića koji je rekao kako se neki predstavnici nacionalnih manjina bave etnobiznisom kao i na nedavnu izjavu g. Bauka kako “opstanak vlade ne bi trebao ovisiti o nacionalnim manjinama”. 

Na napade g. Furia Radina koji je zastupnik talijanske manjine u Saboru već 26 godina, Zvonimir Troskot je odgovorio kako se ne radi “ni o kakvoj mržnji prema zastupnicima manjina”.

“Radi se o principu pravednosti. S obzirom da predlažemo ukupno smanjenje svih zastupnika zbog racionalizacije troškova ne vidimo zašto ne bi se smanjio broj zastupnika nacionalnih manjina, proporcionalno sa 8 na 6”, istaknuo je.

Radin priznao da su u više mandata bili jezičac na vagi

Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora rekao je kako je više puta u Saboru predložio da se poveća broj zastupnika dijaspore te zamjera predlagačima ove inicijative da o tome nemaju stav. Rekao je kako i zastupnici dijaspore imaju manji broj preferencijskih glasova s kojima ulaze u Sabor. Optužio je inicijativu da je njihova oštrica usmjerena k pravima nacionalnih manjina kao što je to prije bilo prema ženama kod Istanbulske konvencije.
 
“U njihovom su fokusu uvijek oni koji su različiti i zato je diskriminatoran”, istaknuo je Radin. Priznao je da su u više mandata bili jezičac na vagi ali da su se uvijek ponašali odgovorno. 

“Riječ etnobiznis došla je iz osobnog sukoba bivšeg predsjednika i jednog zastupnika, a priča o etnobiznisu je izmišljena priča onih koji žele diskriminirati nacionalne manjine”, ustvrdio je Radin.

Dogovorom HDZ-a i SDP-a hrvatskom iseljeništvu otežano korištenje biračkog prava

Mato Palić, docent i stručnjak za ustavno pravo, rekao je kako su i jedno i drugo referendumsko pitanje u skladu sa Ustavom RH.

Podsjetio je kako je ustavnim izmjenama 2010 godine, dogovorom između HDZ-a i SDP-a hrvatskim građanima s prebivalištem izvan Hrvatske smanjen broj saborskih zastupnika i, dodatno, otežano korištenje njihovog biračkog prava.

Naime, Hrvati izvan Hrvatske moraju se predregistrirati za glasovanje te mogu glasovati na malo broju glasačkih mjesta – samo u diplomatskim i konzularnim predstavništvima. Tako je npr. 2011. godine, na prvim parlamentarnim izborima nakon tih promjena za dijasporu, na izbore izašla  21 000 birača – koji su mogli izabrati maksimalno 3 zastupnika. Na istim izborima, isti broj važećih glasova, oko 20 000 nacionalnih manjina – dobio je  8 zastupnika nacionalnih manjina.

Doc. Palić postavio je pitanje g. Radinu: “Tko je tu  diskriminiran? Što se tiče mandata zastupnika nacionalnih manjina, slažem se gospodinom Trskotom da ako se smanjuje ukupan broj zastupnika u Saboru (sa 160 na 120) onda se mora proporcionalno smanjiti i broj zastupnika nacionalnih manjina, s 8 na 6.”

Upitao je Radina da objasni kakve veze ima predstavljanje nacionalnih manjina u parlamentu s činjenicom da zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o tome tko će biti ministar, koliko će se novca odvojiti iz proračuna za npr. Nacionalnu knjižnicu i koja je povezanost zastupanja interesa nacionalnih manjina i odlučivanja o pitanjima koja se tiču svih hrvatskih građana – o Vladi i proračunu.

Dopisno glasovanje – iskorak u koji bi Hrvatska trebala krenuti

Kuščević se složio sa SDP-ovim Baukom te je rekao kako nije za referendumske izmjene izbornog zakona.

Rekao je  kako ne vjeruje da će HDZ zauzeti opći stav. Ako inicijativa uspije prikupiti 10 posto glasova Hrvatski sabor odlučit će kako dalje u skladu sa zakonom. Za dopisno glasovanje rekao je kako bi bio iskorak u koji bi Hrvatska trebala polako krenuti.

“Razgovarali smo s teleoperaterima. Za elektroničko glasovanje bi trebalo osigurati infrastrukturu od 5 GB – spremni će biti tek za oko dvije godine”, rekao je ministar. Što se tiče glasovanja dijaspore, kaže da bi trebalo promijeniti Ustav.

“Nedostaje još jedno pitanje urednika – tko je naručitelj referenduma. Naime znamo tko je izvršitelj radova, ali ne i naručitelj”, Baukove su riječi. Nije želio odgovoriti na pitanje što on misli tko je naručitelj referenduma. Što se tiče dopisnog glasovanja, rekao je kako na YouTubeu postoji snimka njegova izlaganja u Saboru u kojem kaže da bi to bilo moguće u nekim slučajevima. 
 

> Bruna Esih o ‘Narod odlučuje’: ‘Imamo referendum i naravno da ćemo ga podržati’

> HDZ, SDP, HNS i GLAS protiv referendumske promjene izbornog sustava

> (VIDEO) Troskot i dr. Kanački: ‘Državnu politiku diktiraju oni koji su osvojili između 163 i 808 glasova, idemo na referendum kako bismo to promijenili“

Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.

Izvor: narod.hr/hrt