Sinoć su u HTV-ovoj emisiji Otvoreno gosti Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava, Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Zoran Loew, izvršni direktor Udruge poreznih obveznika Lipa te Tomislav Ćorić, ministar rada i mirovinskog sustava, rapsravljali o pitanjima poput: prijeti li Hrvatskoj veliki štrajk javnih službi? Hoće li se Vlada dogovoriti sa sindikatima? Može li očekivani gospodarski rast kompenzirati rast plaća u javnom sektoru?
“Štrajk je moguć već u ožujku. Ako pregovori o plaćama i dugu koji Vlada ima prema 700 000 građana ne budu riješeni, štrajka će biti. Mi se ozbiljno pripremamo”, najavio je Vilim Ribić. Istaknuo je kako se više od šest mjeseci ustanovljuje reprezentativnost sindikata te da je još ranije upozoravao da s tim treba požuriti.
Komentirao je Povjerenstvo reprezentativnosti: “Što poslodavci imaju raditi u povjerenstvu u kojem se odlučuje o sastavu pregovaračkog tima suprotne strane Vlade?” Istaknuo je kako njegov sastav određuje Vlada koja ima stopostotno jedinstvo pregovaračkog tima. “Tako je bilo i dok je Mrsić vodio, to je potpuno jedinstvo, a mi sindikati jedni u druge nemamo povjerenja.”
“Kada je riječ o pregovorima o kolektivnom ugovoru, postalo je evidentno da se pojedini sindikalni čelnici kriju iza homogenosti pregovaračkog odbora i svoje ideje provlače kao teze svih”, rekao je Tomislav Ćorić. Nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje u procesu, mi pregovorima prilazimo u dobroj vjeri. Rekao je kako je Vlada tijekom proteklih pregovora sindikatima ponudila povećanje plaća dva puta u 2017. godini, a oni su to odbili. Naglasio je da je Vlada unatoč tome u javnim službama povećala plaću 2 postotna boda. “Ideja da se ide u štrajk je iz naše perspektive iluzorna”, dodao je.
“Vi ste od nas tražili nemoguće, stavili ste nam na stol papir koji je pravno nemoguć”, rekao mu je Ribić. Ne možete sada tvrditi da ste ljudima nešto dali i to prikazati kao dobru volju. Istaknuo je kako je postojao i jedan drugi sporazum, onaj državnih službenika, koji je predvidio rast plaća od 6 %. “Kad ste se s njima morali dogovoriti, nemoguće je bilo da i nama ne povećate osnovicu”, rekao je.
Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić osvrnuo se na to što su neki sindikalni kolege komentirali kako je Preporod ušao u pregovore jer je prebrojavao mrtve članove i tako prošao utvrđivanje reprezentativnosti. Malo je neozbiljno od onih kojima je rezultat koji je bio na štetu Preporoda bio prihvatljiv, da im sada rezultat prebrojavanja, s dodatnom provjerom, nije prihvatljiv. Rekao je kako je njihova konkurencija, osnovnoškolski i srednjoškolski većinski sindikati, izgubila 4000 članova pa zato sada napadaju Preporod. Čvrsto je stao u obranu njegove reprezentativnosti. Istaknuo je kako su sami sindikati dostavili podatke Povjerenstvu za utvrđivanje reprezentativnosti.
Ribić se nadovezao i rekao kako je interesantno da se ne mogu provjeriti podaci Povjerenstva. Ne znam što je istina oko tog prebrojavanja, ali vjerujem svojim kolegama. Oni tvrde da je inspektorica koja je to prebrojavala ustanovila da su njihovi podaci besprijekorni, a da podaci gospodina Stipića to nisu.
“Jedino članstvo za koje se utvrdilo da ga ti stvarno imaš je ono od 1900 članova u znanosti. Ni za jedno drugo članstvo se nije utvrdilo da ga imaš. Postao si sindikalac nad sindikalcima, a tvoje članstvo je nevidljivo”, rekao je Stipić Ribiću u žestokoj raspravi. Dodao je kako članstvo u sindikatima nema veze s Maticom hrvatskih sindikata na čijem je čelu Ribić. Ribić mu je odgovorio kako su to besmislice. Ako tko ima točan broj članova, onda to ima Sindikat znanosti i svatko može u bilo koje doba to utvrditi.
“Što mi imamo od novih kolektivnih ugovora, ako se ništa neće promijeniti suštinski, ako će dobar profesor biti jednako plaćen kao i loš profesor?”, rekao je Zoran Loew. Smatra da treba provesti reformu javne uprave, početi mjeriti učinkovitost i ocjenjivati ljude. Dok im karijera ne bude ovisila o tome, ovo sve skupa je bura u čaši vode.
Gosti su se dotaknuli i mjere stručnog osposobljavanja za rad. Mirando Mrsić istaknuo je kako je ta mjera donesena u krizi, kada poslodavci nisu otvarali radna mjesta. “Ona je učinkovita, pokazalo se da 60 % mladih nakon godinu dana dobije radno mjesto”, tvrdi. Ipak, smatra da je mjeru sada potrebno redefinirati – razmisliti o tome da se stručna praksa uklopi u škole i fakultete. Kada nam padne nezaposlenost ispod 150 000, tada će tzv. SOR pomalo otići u prošlost, smatra.
Zoran Loew tvrdi da je problem kruto radno zakonodavstvo. Poslodavci se boje zapošljavati jer je teško otpustiti.
Ribić smatra da je mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa jako loša. Njezin cilj je bio smanjivanje ukupne cijene rada, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
