Na posljednjem ovogodišnjem sastanku Europskog vijeća BiH dobiva status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Poruka Bruxellesa liderima BiH je da hitno moraju poduzeti korake u implementaciji preporuka Europske komisije o reformama, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanju migracijama i temeljnim pravima. Sve se događa na dan kada HDZ BiH, SNSD i Osmorka potpisuju koaliciju na državnoj razini. Kako će izgledati i koliko trajati europski put BiH?
O tome su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića govorili Domagoj Knežević (savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova za BiH), Matko Kuzmanić (član saborskog Odbora za europske poslove; nezavisni, Klub zastupnika socijaldemokrata), Denis Avdagić (politički analitičar) i Tihomir Vinković (vanjskopolitički komentator HRT-a).
> Bosna i Hercegovina dobila status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji
> Zovko: Sjednica Europskog vijeća ima sve preduvjete da postane povijesna za BiH
Vinković: “Većina dužnosnika EU kao da nisu shvaćali što se događa u BiH”
– U 18.18 sati službeno smo dobili potvrdu da Europsko vijeće prihvaća odluku Vijeća EU-a od 13. prosinca o dodjeli statusa kandidata za članstvo u EU-u BiH. Naravno da je za kolege iz BiH koji su bili tamo to bila izuzetna vijest, ali imali smo nekoliko potvrda da će se to dogoditi, rekao je Vinković u uvodnom dijelu.
Govorio je i o utjecaju Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Christiana Schmidta, zahvaljujući čijem angažmanu je uklonjeno dosta barikada u BiH. Rekao je zasluge, prije svega imaju hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i premijer Andrej Plenković. Oni su, objasnio je, posljednje 3 godine svaki put govorili o tome da se treba raspravljati i o BiH.
– Većina dužnosnika EU-a kao da nisu shvaćali što se događa u BiH. I Belgija funkcionira na vrlo sličan način i to bi se trebalo primijeniti i u BiH, dodao je.
Vinković je rekao i kako je vrlo vjerojatno Schmidt imao udjela, no tu temu je uvijek nametala Hrvatska, a uz nju i Slovenija, bez obzira na to tko je ondje na vlasti.
Savjetnik Grlića Radmana: “Ovo je još jedan vanjskopolitički uspjeh Vlade RH”
Sporazum je ranije najavljen kao povijesni i da treba promijeniti političku krizu u BiH. Knežević je rekao da se u BiH nikada ne može očekivati što će se dogoditi na političkoj sceni, no Schmidtov potez je relaksirao političku scenu u BiH.
– Njegova intervencija je relaksirala odnose, prije svega, među Hrvatima BiH i spriječila im da im se nametnu njihovi predstavnici u Domu Naroda Federacije BiH. Ojačane su i proeuropske snage na političkoj sceni BiH, rekao je.
Čestitao je legitimnim političkim predstavnicima Hrvata u BiH za koje kaže da su ustrajno stajali na putu BiH prema ovome što se sada dogodilo.
– Ovo je još jedan veliki vanjskopolitički uspjeh Vlade RH, premijera Plenkovića i ministra Grlić Radmana, što znači da su prethodni dani jasno ukazali tko je pravi prijatelj BiH u Bruxellesu, dodao je.
Kuzmanić: “Nadam se da BiH neće imati trnovit put kao što smo mi imali”
Matko Kuzmanić iz saborskog kluba socijaldemokrata se nada da BiH neće imati trnovit put u pregovorima, kao što smo mi imali.
– Čestitam našim prijateljima i susjedima u BiH. Ovo je veliki dan za njih, ali i za nas jer Hrvatska ima itekako interesa da BiH bude punopravna članica EU-a. Nadam se da će njihov put biti kraći, ali za to će morati itekako zasukati rukave i provesti teške i bolne reforme koje će sigurno ostaviti neke posljedice na njihov politički sustav, rekao je.
Naš put je bilo malo dugotrajniji, dodao je, nego svim drugim članicama EU-a.
Avdagić: “Daleko važnije pitanje od samog statusa kandidature je pitanje koliko će to trajati”
Avdagić se osvrnuo na značaj kandidature, rekao je to daje dozu optimizma građanima.
– Dugo se to čekalo. Nepravedno je BiH bila zapostavljena, posebice jer nije kandidaturu dobila ljetos, rekao je.
Daleko važnije pitanje od samog statusa kandidature, ističe, je pitanje koliko će to trajati.
– Mi vidimo zemlje koje imaju kandidatski status, a koje su ga dobile nakon Hrvatske, da prolaze izuzetno težak i dugotrajan proces. To će za BiH biti daleko teže. Moramo razmišljati kako da zemlje zapadnog Balkana, a i one ostale, približimo i prije samog ulaska u EU, rekao je.
Dodik i europski put BiH
Vinković je naglasio da BiH mora krenuti u reforme, a EU im mora dati ne samo potporu, nego i poticaj. Kada ostvare neke reforme, dodaje da im se tada treba otvoriti nešto u EU-u. Osvrnuo se na reakcije u Bruxellesu na kandidaturu, kaže da od kada je Vijeće EU-a odlučila da BiH dobije kandidaturu, čekala se samo potvrda.
– Prije toga je bilo neshvaćanja ne samo onoga što se događa u BiH, već i što je Daytonski sporazum trebao donijeti i koja je uloga Visokog predstavnika, rekao je.
EU tu ima, dodao je, ima veliku odgovornost.
Knežević kaže, da što se tiče Daytonskog sporazuma, ništa se ne može mijenjati, on se mora poštivati.
Na pitanje što će biti najveći izazov, Kuzmanić je rekao da će to najvjerojatnije biti izborni zakon i borba protiv korupcije. BiH može, dodao je, od nas mnogo naučiti u pregovorima jer smo mi to prošli.
– BiH ne smije samo postati kandidat, ona mora shvatiti da su reforme bitne i nužne za nju i njene građane i društvo, treba na taj način gledati na probleme, rekao je.
Na potpisivanju koalicijskog sporazuma Milorad Dodik je rekao da može potpis na ulazak u EU, ali ne i u NATO. Avdagić kaže da to nije iznenađenje, no ako se osvrnemo na njegove ranije izjave, napredak je što je odlučio poduprijeti europski put BiH.
– NATO, što se tiče Dodika i Republike Srpske, ne trebamo otvarati kao temu, dodao je.
