Višnja Starešina: Kako je Esther Gitman susrela Alojzija Stepinca?

Foto: Narod.hr

Retorički najsnažnija poruka Donalda Trumpa u nedavnom obraćanju naciji nudi zapravo i okvir za razumijevanje neobičnog susreta Esther Gitman i Alojzija Stepinaca, susreta koji se prema važećim hrvatskim kanonima nikada nije trebao dogoditi. Predsjednik Trump je poručio: “Amerika je utemeljena na slobodi i neovisnosti, a ne na vladavini prisilom, dominacijom i kontrolom. Mi smo rođeni slobodni i ostat ćemo slobodni”.

Iz te paradigmatske slobode uvjerenja, slobode djelovanja, slobode uspjeha, slobode izbora, Donald Trump je prije tri godine iz svojeg poslovno privatnog carstva Trump Towera istočno od newyorškog Central Parka krenuo prema Bijeloj kući i uspio useliti. Dvadesetak godina ranije njegova “susjeda” sa zapadne strane Central Parka, tada uspješna poduzetnica Esther Gitman, odlučila je krenuti posve drukčijim putem, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

(…)

Prašnjavi dokumenti

U podrumu Hrvatskog državnog arhiva, istražujući spašavanje Židova u NDH, u netaknutim, prašnjavim paketima dokumenata prvi put je susrela ime zagrebačkog nadbiskupa – Alojzija Stepinca. I dok je razvrstavala dokumente, primijetila je da se njegovo ime stalno ponavlja. Potom je tražila sve o Stepincu.

Tako je počeo susret koji se po hrvatskim i ne samo hrvatskim kanonima znanstvenog ili ukupnog društvenog djelovanja nikada ne bi mogao dogoditi, koji traje do danas i koji je upravo ovih dana okrunjen knjigom Esther Gitman “Alojzije Stepinac – Pillar of Human Rights” (Alojzije Stepinac – Noseći stup prava čovjeka).

Danas je jako važna ova knjiga, vrlo izazovnog i nedvojbenog naslova kojim dr. Gitman ne pristaje na politikantske nagodbe o ulozi kardinala Stepinca u vrijeme NDH, već ga bez ikakve zadrške postavlja kao primjer dosljednog djelovanja u zaštiti prava čovjeka, iznoseći na dokumentima utemeljene argumente za tu tvrdnju. No, jednako je dragocjena pozicija iz koje Esther Gitman to čini. To je pozicija primarne žrtve koja želi znati i razumjeti.

(…)

Iz svojeg svijeta slobode Esther Gitman često sebi, a zapravo svima nama, a osobito onima koji predbacuju Stepincu da nije učinio dovoljno, adresira dva izazovna pitanja: Da li bih ja imala hrabrost moje majke, koja se odlučila na bijeg iz Pavelićeve NDH i tako me spasila? I drugo: da li bih imala hrabrost nadbiskupa Stepinca, da svoj život izlažem opasnosti za spašavanje drugih?

Kako sam ja ipak odavde, iz svijeta ograničenih sloboda, to bih pitanje postavila drukčije: A što ste to učinili vi, kojima je Esther iz New Yorka morala otvarati kutije u podrumima zagrebačkih arhiva i još niste pročitali? I odmah bi svi skočili, nabrusili zube i druga oružja… Zato je sloboda važna. I zato je Esther dragocjena.

Kolumnu u cijelosti pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Izvor: narod.hr/slobodna dalmacija