Visoki upravni sud odlučuje o mjeri roditelj odgojitelj: Tomašević i Možemo silom je htjeli ukinuti

Visoki upravni sud u 10 sati odlučuje o zakonitosti sporne odluke Tomaševićeva ukidanja mjere roditelj odgojitelj.

Udruga U ime obitelji (UIO) zatražila je u siječnju preko odvjetnika Karla Novosela zaštitu zakonskih prava roditelja odgojitelja od Visokoga upravnog suda. To su učinile i Hrvatska udruga roditelja odgojitelja (HURO) s odvjetnikom Krešimirom Planinićem, GI U djeci je budućnost i Ivica Lovrić s odvjetnicom Ksenijom Vržinom.

Od Suda su zatražili uvođenje privremene mjere – čime bi se zaustavila sva postupanja povezana s nezakonitom odlukom gradonačelnika Tomaševića.

> Visoki upravni sud 5.7. odlučuje o zakonitosti Tomaševićeva ukidanja mjere roditelj odgojitelj

“Ovo je sigurno jedan važan korak za nas. Sud je prepoznao da se radi o velikom broju ljudi, da je šteta koja se nanosi tim obiteljima jako velika i da je pravni sadržaj, naši argumenti, da su kompleksni”, izjavila je izvršna direktorica U ime obitelji dr. Željka Markić u Dnevniku Nove TV nakon što je krajem travnja Visoki upravni sud privremeno odgodio izmjenu mjere roditelj odgojitelj.

Analiza Možemo temeljena na netočnosti i nelogičnosti

Podsjetimo, Ivana Kekin i još 3 zastupnice platforme Možemo u skupštini Grada objavile su analizu koja predstavlja Podlogu za odluku o de facto ukidanju mjere roditelj odgojitelj. U analizi su navedene brojne netočnosti i nelogičnosti na temelju kojih je donesen (protuzakonit) prijedlog ukidanja mjere, štetan za više od 5.800 obitelji koje koriste mjeru, više od 20.000 djece o kojoj se korisnici mjere brinu, a među njima više od 6.000 djece vrtićke dobi – za koje Zagreb nema ni blizu adekvatan vrtićki smještaj.

Platforma Možemo koja je dobila izbore na obećanjima da će zaštedjeti 10-15% gradskog proračuna koji je “odlazio na korupciju”” završila je “štedeći” na 3-5% proračuna koji ide za financijsko izdvajanje za novorođenu djecu i mjeru roditelj odgojitelj. Od 6 Gradskih mjera usmjerenih na djecu i obitelji s djecom – Možemo je “napala” njih 5.

Berbić Lacko objasnila kako se dođe do 10 tisuća neupisane djece u vrtićima

Ispred Hrvatske udruge roditelja odgojitelja, predsjednica Ana Marija Berbić Lacko izjavila je u lipnju:

„Želimo vas izvijestiti o netočnom zaključku zbog neistinite ukupne brojke neupisane djece u gradske vrtiće. S obzirom da su se sličnom metodom koristili i u zaključku analize o mjeri roditelj odgojitelj, kojom su ciljano isticali ukupan broj novorođenih koji je u padu u odnosu na pokazatelje porasta treće i četvrto rođene djece, a što dokazuje uspješnost mjere, pažljivo smo pratili izjavu dogradonačelnice Dolenec o silnim brojkama koje je prezentirala na konferenciji za medije (10. lipnja).

> Dr. Markić: ‘Da su uspjeli ukinuti mjeru roditelj odgojitelj, sad bi nedostajalo 10.000 mjesta u vrtićima i jaslicama’

> Dolenec priznala: U vrtićima nema mjesta za 4.622 djece i to bez 6.000 djece iz obitelji roditelja odgojitelja

Dolenec je izjavila kako je povećan broj zaprimljenih novih zahtjeva u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 9567, a upisat će ih manje nego prošle godine, 5768 djece. Razlika ta dva broja je u cca 4000 zahtjeva neupisane djece, a to Dolenec nije spomenula, već je istaknula kako je od zaprimljenih  9567 oduzet broj važećih zahtjeva 7538 i automatski 2029 zahtjeva proglasila nevažećima! Time prema njenom ostaje brojka od 1770 neupisanih.

Stvarnost je 1770 neupisanih i 2029 „nevažećih“ su brojka neupisane djece. Svi ti roditelji su iz svojih razloga zatražili mjesto u gradskom vrtiću i njihovi zahtjevi nisu ništetni, već niže rangirani. Njeno objašnjenje kako brojku 2029 čine zahtjevi čija djeca 31. kolovoza nemaju godinu dana starosti je neprihvatljivo, jer svako će to dijete kad krene pedagoška godina, u rujnu, listopadu ili studenome trebati smještaj u vrtiću, a neće biti novih natječaja. Time grad nema problem s 1770 neupisane djece, jer ispod crte je ostalo oko 4000 mališana.

Dodajmo tome i 6000 djece jasličke i vrtićke dobi korisnika mjere roditelj odgojitelj, koja reagiranjem suda nisu kroz natječaj u svibnju trebali tražiti svoje mjesto u zagrebačkom vrtiću, čime bi grad prolazio kaos s 10.000 neupisane djece. Tih 6000 djece ostaju neupisani i dalje, zbrinuti kroz mjeru RO, čime se osim što tvrdimo da je Odluka o izmjenama protuzakonita dokazuje kako je i nestručno provedena bez sagledavanja posljedica i na vrtićki sustav”, kaže Berbić Lacko.

Što bi značilo da je problem zasad neupisane djece u vrtiće (1770 plus 2029 djece koja do kraja kolovoza neće imati traženu godinu života), a morat će do 1. rujna dodati i djecu u dobi za vrtić roditelja odgojitelja.

Pola korisnika mjere do kraja 2019. bili su iz trgovačke (33,6 posto) i prerađivačke djelatnosti (13,4 posto), gdje su plaće manje od novčane pomoći.

Uspješna demografska mjera

Stručno mišljenje prof. dr. sc. Nenada Pokosa pokazalo je da je u samo pet godina uspješne demografske mjere roditelj odgojitelj u Zagrebu došlo do povećanja od 38,2 % u broju trećerođene djece te povećanju od čak 65,4 % u broju četvrtog i više rođene djece. To znači da je zahvaljujući mjeri roditelj odgojitelj u Zagrebu u pet godina rođeno oko 500 više djece, nego u prijašnjem usporednom razdoblju. Za sliku o važnosti te mjere za Zagreb: to je 20 razreda po 25 djece.

Ignoriranje trudnica koje su planirale koristiti se mjerom s trećim djetetom

Isto tako Tomašević ukidanjem mjere roditelj odgojitelj za buduće korisnike nije osigurao nikakvu pomoć ili uzeo u obzir činjenicu da se određeni broj Zagrepčanki odlučio na treće ili daljnje dijete – računajući na mjeru roditelj odgojitelj. Te trudnice i njihova djeca stavljeni su u nepovoljan položaj, iako su imali legitimna očekivanja da se mjerom koriste – koja ne mogu ovisiti o tome tko dobiva ili gubi izbore u Zagrebu.

U razgovoru sa Željkom Markić, IT stručnjak čija supruga koristi mjeru, Marijan Kozić, iznio je niz argumenata i podataka koji pobijaju tvrdnje Tomislava Tomaševića i Danijele Dolenec kako mjera roditelj odgojitelj nije demografski uspješna ili kako će za nekoliko mjeseci biti u vrtićima mjesta za dodatnih 5000 ili 6000 djece. U nastavku donosimo objašnjenje argumenata koje je stručnjak iznio u prosincu prošle godine.

Sve laži kojima Možemo vara Zagrepčane

Prva laž tiče se izjave samog gradonačelnika Tomaševića koji je u predizbornoj kampanji više puta rekao da neće dirati u postojeće korisnike i njihova prava. Govorio je da će privremeno zaustaviti prihvaćanje novih korisnika da bi se napravila detaljna analiza te se odlučilo kako će se i u kojem obliku prihvaćati novi korisnici i kako će mjera nastaviti. A onda je Tomašević završio na ukidanju mjere za nove korisnike – bez analize i ukidanju mjere za aktualne korisnike – uz pogrešne analize.

Grad je izjavio da je od 2016. do 2020. broj treće i više rođene djece porastao za 236, a da je broj živorođenih pao za 255. Na toj nekorektnoj tvrdnji vodili su se da mjera nije imala demografski učinak. Prema Statističkom ljetopisu Grada Zagreba, od 2016. do 2020. rođeno je 7649 treće i više rođene djece, 1746 više nego u prethodnih pet godina (5903).

Zagreb – veliki grad u RH s brojem najviše rođenih u Hrvatskoj!

Svake je godine sve više korisnika mjere. To znači da je sve više obitelji s minimalno troje djece u Zagrebu.  Čak 53% obitelji koje imaju troje i više djece i korisnici su mjere – nakon ulaska u mjeru dobili su još djece. Ovo je jedan od pokazatelja uspješnosti mjere, osobito ako se uzme u obzir da pobačaj vrši najviše majki koje već imaju dvoje djece. Naime, za treće dijete postoji kod nekih ljudi kao psihološka barijera, a potrebno se i objektivne promjene – jedna soba više, veći auto, i slično. Upravo je treće dijete ono koje podiže demografiju. Dvoje djece zamjenjuje dvoje roditelja, stoga nama kao društvu treba to dijete više. Od kad je zaživjela mjera broj trećerođene djece i više, raste iz godine u godinu.

Nemoguće je reći da mjera ne funkcionira

Kad se usporedi broj rođene djece u Zagrebu u odnosu na velike gradove u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2019. uočava se da je u Hrvatskoj broj novorođene djece u padu. U Zagrebu broj prvorođenih i drugorođenih također pada, ali usprkos tome broj treće i više rođenih stavlja Zagreb u grad s najviše rođene djece. Dok su ostali veliki gradovi pali na 80% rođenih, Zagreb je na 95% rođenih.

Dakle, za 14% Zagreb je iznad prosjeka svih ostalih gradova u Hrvatskoj! Razlika između svih velikih gradova u Hrvatskoj i Zagreba je upravo mjera roditelj odgojitelj jer u Zagrebu jednako kao i u drugim gradovima broj prvorođenih i drugorođenih opada. Vidi se pad demografije općenito u društvu, ali ono što čini Zagreb daleko iznad prosjeka cijele Hrvatske – broj je treće i više rođene djece.

Argumenti i podatci koji pobijaju tvrdnje Tomislava Tomaševića i Danijele Dolenec

Nadalje, niti jedan od ciljeva koji se navode u Prijedlogu Odluke ne mogu i neće se postići ukidanjem mjere. Primjerice, jedan od glavnih razloga za ukidanje mjere je taj da mjera sprječava upis djece u dječje vrtiće. Međutim, mjera je upravo tako definirana – pokojni gradonačelnik Bandić je na taj način riješio problem nedostatka mjesta u gradskim vrtićima jer je uvjetovano da korisnici mjere ne mogu upisati djecu u dječji vrtić. Tako u vrtićima ima mjesta za roditelje koji žele nastaviti biti na tržištu rada.

Broj djece u obiteljima roditelja odgojitelja veći je nego što je evidentirano

Zbog birokratskih zapreka, mnogi roditelji ne dojavljuju rođenje sljedećeg djeteta Gradu i stoga Grad nema pravi broj djece u obiteljima korisnika mjere što znači da je broj od spomenutih oko 20.000 djece i veći. Podloga navodi da ima 5.423 djece do 6 godina starosti. Ali u stvarnosti je riječ o većem broju djece – oko više od 6.000 djece predškolske dobi.

Možemo laže roditeljima da će zbrinuti njihovu djecu

Prijedlog Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Zagreba za 2022. donosi detaljan pregled stanja za 2021. i detaljne planove potreba za 2022.

U Programu, saznajemo sljedeće:

– u Gradu Zagrebu će 2022. g. biti 48.000 djece u dobi od godine dana do polaska u osnovnu školu,

– gradske vrtiće upisat će 31.000 djece,

– privatne vrtiće upisat će 4.500 djece,

– ako gradskim, privatnim i vjerskim vrtićima pribrojimo i sve ostale ustanove (Poliklinika SUVAG, Centar “Goljak”, i sl.) te vrtiće izvan područja Grada, dolazimo do računice da će u svim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u trenutku kada Odluka stupi na snagu nalaziti 35.830 djece, što predstavlja 74,6%.

Bez mogućnosti upisa u bilo koju od tih ustanova ostati će 12.170 djece tj. 25,4% djece predškolske dobi. Od toga minimalno 5.423 djece prema Podlozi su djeca korisnika mjera. Dakle, preko 7.000 djece izvan mjere ostat će neupisano u dječje vrtiće.

Na upit Gradu koliko će djece ostati neupisano i koliko nedostaje kapaciteta, iz Grada odgovaraju da u vrtićima ima 577 slobodnih mjesta i nastavljaju ignorirati problem.

U proračunu je Možemo osigurao novac za samo dodatnih 255 djece

Još jedna velika laž su obećanja da će Grad svu djecu iz mjere zbrinuti ulaganjem u vrtiće s 15 milijuna kuna koji će se uložiti u iznajmljivanje vrtića i privremene prostore dok se ne izgrade vrtići. Međutim, proračun Grada Zagreba za 2022. godinu predviđa oko 50 milijuna kuna kapitalnih ulaganja za objekte predškolskog odgoja što se odnosi na 2 vrtića čija je gradnja započela već za prethodne vlasti i koji će povećati kapacitet za 180 djece!

 U gradskom proračunu predviđeno je navedenih 15 milijuna kuna za najam prostora, opremu i materijalne troškove, uključujući plaće zaposlenicima, čime će se povećati kapaciteti postojećih vrtića. Ovaj dio odnosi se na već započeto proširivanje kapaciteta 2 dječja vrtića – Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić, područni objekti (PO) Cerska i Dječji vrtić Remetinec, PO Vice Vukova – uz ukupno povećanje kapaciteta za 75 djece!

 S obzirom na to da Program javnih potreba donosi dugoročnije planove, tako vidimo da neće ulagati niti ove niti sljedećih godina u vrtiće. Tek 2025., za tri godine, kad će 12.000 djece biti izvan mjere i bez svojeg mjesta u vrtiću, planira se povećanje kapaciteta za dodatnih 6,3% tj. 2 250 djece.

Promjena mjere koju nudi Možemo je neodrživa. I oni to znaju

Promjena mjere kakvu predlaže Možemo je neodrživa. Oni nude naknadu od 1.000 kuna što je trostruko ispod minimalne plaće. Odnosno, izdvajaju za svako dijete u obitelji manje od 10 kuna po djetetu dnevno. To je manje od onoga što Grad izdvaja za djecu u vrtićima (15 kuna) za užinu.

Ako imate djecu do tri godine starosti djeca korisnika ne smiju ići u vrtić. Sve obitelji koje imaju barem jedno dijete do tri godine ne mogu tražiti posao i moraju čuvati svoje dijete. Isključivo obitelji čija su sva djeca starija od tri godine mogu se upisati u vrtić i roditelji onda imaju priliku tražiti posao. Ali većina obitelji imaju djecu do tri godine starosti. Prema podacima koje Grad donosi u dobi do 2 godine je 1300 djece. Tu nisu uračunata djeca od tri godine, a u 2022. godini ova će djeca biti upravo u dobi do 3, a pridružit će im se i novorođena djeca koja nisu navedena.

Cijeli razgovor pogledajte ovdje: