Vlada Republike Hrvatske usvojila je nedavno Smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023., koje su izrađene u suradnji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Energetskog instituta Hrvoje Požar. Ove smjernice sadrže i mjere koje može primijeniti svako kućanstvo, vrlo su korisne i svaki građanin Hrvatske bi ih se rado pridržavao.
Prepisali od EU
Međutim, one imaju veliki problem. Radi se o Smjernicama uglavnom prepisanima od Europske unije, te se one lako i jednostavno primjenjuju u suvremeno građenim i dobro održavanim obiteljskim kućama i stambenim zgradama. A u Hrvatskoj je, na žalost, zbog siromaštva, ali i prethodne višedesetljetne nebrige komunističkih vlasti, zbog ratnih stradanja i potresa, te zbog birokratskih zavrzlama, stambeni fond u katastrofalno lošem stanju.
U svibnju 2022. objavljeni su pak podatci istraživanja prema kojemu je više od petine građana u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, a čak trećina jedva spaja kraj s krajem.
> Filipović u smjernicama za uštedu energije traži smanjenje temperature grijanja i hlađenja, vožnju bicikla
> EK planira smanjenje potrošnje plina: Hrvatska stoji loše s uskladištenim plinom
Zbog toga se mnogi građani neće moći pridržavati ovih mjera, mada bi htjeli.
Prema podatcima Energetskog instituta ‘Hrvoje Požar’ iz 2020. u Hrvatskoj najveći sektor potrošnje su upravo stambene zgrade. Zgrade, odnosno korisnici zgrada, odgovorni su za oko 40 % ukupne neposredne potrošnje energije. Pritom, najviše se energije troši u kućanstvima, gotovo jedna trećina.
Iako potrošnja energije u zgradi ovisi o karakteristikama zgrade (obliku i konstrukcijskim materijalima), energetskih sustava u njoj (sustava grijanja, hlađenja, prozračivanja, električnih uređaja i rasvjete koji se u njoj koriste) i o klimatskim uvjetima podneblja na kojem se nalazi, na tu potrošnju značajno utječe i ponašanje te navike stanara odnosno korisnika zgrade, piše u Smjernicama Vlade.
Zagrijavanje prostora i potrošne vode
Kako nastavljaju, najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na zagrijavanje prostora te na pripremu potrošne tople vode (PTV). Na ove potrebe odlazi čak oko 80 % ukupne potrošnje energije kućanstva, dok preostalih 20 % odlazi na potrošnju električne energije za rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu.
Pritom, oko 24 % kućanstava u Hrvatskoj za toplinske svrhe koristi prirodni plin, dok toplinu iz centraliziranih toplinskih ustava (tzv. toplana), u kojima se dominantno kao energent koristi prirodni plin, dobiva oko 6 % kućanstava. Drugim riječima, 30 % hrvatskih kućanstava izravno je ovisno o opskrbi prirodnim plinom, prema podatcima Energetskog instituta Hrvoje požar iz 2020., na koje se poziva Vlada.
Promet
Nakon zgradarstva, sektor koji je također visoko energetski ovisan o uvoznim energentima jest promet, koji je u Hrvatskoj odgovoran za oko jednu trećinu neposredne potrošnje energije te se u cestovnom dijelu gotovo u potpunosti oslanja na naftne derivate.
Imajući u vidu ove podatke za Hrvatsku te primarne ciljeve smanjenja ovisnosti o uvozu prirodnog plina iz Rusije, ključni sektori u kojima se mogu ostvariti najznačajnije uštede u kratkom roku su, prema Vladinim smjernicama:
1. Grijanje i hlađenje u zgradama (poglavito u kućanstvima, ali i uslužnom sektoru);
2. Uštede u sektoru prometa i mobilnosti;
3. Optimiziranje proizvodnih procesa u poduzetništvu i industrijskim sektorima.
Plin i struja
Pritom, kako je razvidno iz gore prikazanih podataka, u Hrvatskoj se fokus mora staviti na potrošnju energije u zgradama, poglavito u kućanstvima. Sve mjere kojima će se omogućiti brzo smanjenje potrošnje plina su izuzetno važne jer će pomoći da se i skladišta plina optimalno koristi. Usto, ne smije se zaboraviti ni učinkovita uporaba električne energije, jer se velika količina električne energije dobiva upravo iz fosilnih goriva, poglavito prirodnog plina, pa se učinkovitom uporabom električne energije, smanjuje potreba za korištenjem prirodnog plina u njezinoj proizvodnji, navodi se u Smjernicama.
Kako bi se ostvarili ciljevi ušteda energije, države članice EU, pa tako i Hrvatska, uvest će mjere koje se mogu podijeliti na:
1. mjere informiranja i
2. mjere poticanja i potpore.
Građani, promijenite ponašanje
Mjerama informiranja osigurat će se podizanje svijesti o potrebi učinkovitog korištenja energije i razumijevanje različitih potrošača energije za potrebom provođenja mjera uštede. Pokazat će se važnost osobnog doprinosa ublažavanju posljedica energetske krize i kako to utječe na smanjivanje računa za energiju. Promjenama ponašanja građana potražnja za energentima mogla bi se smanjiti i za više od 5 %, smatra Vlada.
Mjere poticanja i potpore usmjerit će na smanjenje financijskog troška provođenja mjera energetske učinkovitosti, kojima će se osigurati kako smanjenje potreba za energijom, tako i prelazak na obnovljive izvore energije, čime će se dugoročno poboljšati energetska sigurnost i smanjiti rizici od potencijalnih budućih poremećaja na energetskom tržištu, plan je Vlade.
U nastavku ćemo ukratko analizirati neke od preporuka za kućanstva iz Smjernica:
Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za grijanje
Preporuča se zadržavanje temperature na 21 stupanj. Ako se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo 1 °C, godišnje se može uštedjeti približno 5 % energije za grijanje.
Međutim, jako puno građana ima izuzetno stare peći i sustave kojima ne mogu regulirati temperaturu. Na starim radijatorima to nije moguće učiniti, na starim pećima na drva, plin, struju i ostalo to nije moguće učiniti. Mnoge stambene zgrade priključene na toplanu imaju sustave iz 70-ih i 80-ih godina i također ne mogu precizno regulirati temperaturu. U pojedinim zgradama bi suvlasnici htjeli zamijeniti stare i ugraditi nove toplinske stanice, ali to ne mogu sami jer to mora učiniti HEP toplinarstvo, koje radije krpa stare stanice umjesto ugradnje novih.
Izuzetno malo kućanstava u Hrvatskoj može slijediti ove preporuke za održavanje temperature u pojedinim prostorijama:
– Hodnik 14–18 °C
– Spavaća soba 18 °C
– Kuhinja 18–21 °C
– Radna soba 18–21 °C
– Dnevni boravak 20–23 °C
– Kupaonica 23–25 °C
– Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 oC
Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za hlađenje
Temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 °C.
Većina kućanstava u Hrvatskoj nema klima uređaj, tako da se ovdje maksimalno štedi energija.
Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu
Koristite LED žarulje koji smanjuju potrošnju energije i do 90 % u odnosu na klasična
rješenja.
Ovaj savjet mogu provesti i kućanstva u Hrvatskoj.
Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za kućanske uređaje
Kod perilica posuđa budite energetski učinkoviti odabiranjem kratkoga programa pranja
s niskom temperaturom.
I opet, veliki broj kućanstava u Hrvatskoj nema perilicu, pa tako ovdje maksimalno štede energiju.
Standardna temperatura čuvanja zamrznute hrane je -18 °C, a ako se podesi temperatura
za 1 °C niža može se povećati potrošnja energije i do 5 %. Optimalna temperatura
hladnjaka iznosi oko 6 °C.
Na žalost, mnoga hrvatska kućanstva imaju i stare hladnjake, koji hlade kako hlade, a ne mogu se precizno namjestiti. Naravno da je svima san nabaviti hladnjak A+++, ali s njime ide i pripadajući visoka cijena.
Dugoročne mjere energetske učinkovitosti
Nadalje u smjernicama piše: mjerama promjene ponašanja mogu se ostvariti značajne uštede energije i povezanih troškova. No, za dugoročne učinke te smanjenje rizika od budućih poremećaja na energetskom tržištu, rješenja se nalaze u investicijama u mjere energetske obnove zgrada/kuća i to redom:
– Povećanjem toplinske izolacije vanjske ovojnice (vanjskih zidova, krovova i podova) te zamjenu vanjske stolarije – provedba ovakvih mjera mora zadovoljiti uvjete Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (TPRUETZZ), a ovisno o početnom stanju zgrade/kuće, potrebnu energiju za grijanje je moguće smanjiti
preko 50 % – dosad provedeni projekti energetske obnove zgrada pokazuju da je prosječna ušteda potrošnje veća od 60 %;
– Zamjenom postojećih sustava grijanja učinkovitijim sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, uključujući i sustave za vlastitu proizvodnju električne energije pomoću fotonaponskih panela, preporuka je Vlade.
Pa, tko ne bi volio napraviti novu fasadu i uvesti novi sustav grijanja, ali financijske mogućnosti su drugo pitanje. Vladajući bi trebali što više olakšati i sufinancirati takve ekološki prihvatljive obnove stambenog fonda. Ali je teško na njih računati, obzirom da ni osnovna obnova nakon potresa još gotovo da i nije krenula.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
