Vlada je danas u sabor uputila konačni prijedlog Zakona o trgovini prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini kada bi radili. Novi zakon bi stupio na snagu 1. srpnja.
Trgovine zatvorene nedjeljom i blagdanima
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade istaknuo je kako se konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor. Rješava i pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.
Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao, regulira se tako da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, prenosi N1. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.
“Kada se ovaj konačan prijedlog Zakona usporedi s prvim čitanjem, mi smo zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti, predvidjeli dio iznimki koje će raditi i nedjeljom. U odnosu na prvo čitanje, iz tih iznimaka maknute su pekarnice jer smo uzeli u obzir sve ono o čemu se raspravljalo na odborima i u saboru”, kazao je Filipović.
“Našli smo model o 16 radnih nedjelja i mislim da je to dobar balans te vjerujem da će pridonijeti i pravima radnika i obiteljskom životu, kvalitetnom funkcioniranju u ovom novom režimu rada nedjeljom, koji je bio i dio je našeg programa”, kazao je premijer Andrej Plenković.
Dodao je da su željeli to napraviti tako da bude održivo i kvalitetno. U procesu donošenja odluka konzultirani su svi zainteresirani.
Trgovci će sami odlučivati kojih 16 nedjelja su radne
Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih su to 16 nedjelja u godini radne. U tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati. To čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.
Zakonom se propisuju iznimke od općeg pravila koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Zalaganje udruge U ime obitelji
Od 1. siječnja na snagu su stupile izmjene Zakona o radu (ZOR) koje podsjećaju na prijedlog udruge U ime obitelji od prije nekoliko godina. Podsjetimo, udruga U ime obitelji godinama se zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana za radnike u trgovinama. Ukidanje rada nedjeljom i blagdanom je bilo i predizborno obećanje HDZ-a prije posljednjih izbora, a koje ni dvije godine nakon što su ponovno osvojili vlast nije realizirano.
>Odvjetnik Meštrović za Narod.hr: Vladin prijedlog glede radne nedjelje je sličan ideji UiO
U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu. Međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić , a zatim Gordan Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30 %. Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom”.
