“Uvođenje e-glasovanja tema je o kojoj se već neko vrijeme razgovara”, rekao je ministar uprave Ivan Malenica za Večernji list dodajući kako nije vrijeme za njegovo uvođenje.
“Zasad samo jedna zemlja u EU, Estonija, potpuno provodi elektroničko glasovanje te da bi za uvođenje takvog sustava bilo važno ostvariti sljedeće preduvjete: povjerenje građana u sustav, njegova dostupnost svim biračima, sigurnost sustava kao i omogućavanje tajnosti i neposrednosti.
Države koje su to pokušale uvesti procijenile su da su rizici veći od koristi koja može nastati tim izborima. Naravno, promišljamo o tome, ali mislim da je to pitanje za budućnost kada se navedeni preduvjeti steknu.
“Što se tiče ovih izbora e-glasovanje sada nije izvedivo, a ovisno o epidemiološkoj situaciji, DIP će odrediti procedure i postupanja u izbornom procesu za, primjerice, one koji se nalaze u samoizolaciji”, ustvrdio je Malenica pritom ne komentirajući mogućnost uvođenja dopisnog glasovanja.
Očekuje, kaže, da će se dio predizborne kampanje preseliti u digitalni svijet, ali vjeruje i da će klasični dio kampanje i dalje ostati.
“Vodeći računa o epidemiološkim preporukama, družit ćemo se s građanima kojima ćemo izravno imati priliku pokazati što smo radili i što ćemo raditi”, kazao je.
HDZ u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja
Podsjetimo, Hrvatska demokratska zajednica na čelu s predsjednikom stranke i premijerom Andrejem Plenkovićem uoči skorašnjih parlamentarnih izbora nastavio je s tvrdnjama da je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti. HDZ je isto tvrdio 2018. godine – iako je u izbornom programu za parlamentarne izbore 2016. godine koji je i danas dostupan na web stranici stranke obećavao biračima kako će uvesti e-glasovanje.
Ne samo da je HDZ u dvije verzije programa govorio da će ga uvesti nego su vodeći se logikom napisanoga, preduvjeti za uvođenje e-glasovanja već ostvareni.
Na 68. stranici cjelovitog izbornog programa HDZ navodi: “Uvođenjem i korištenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvorit ćemo preduvjete za elektroničko e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik interakcije građana i poduzetnika s državom. Korištenje interakcije bez papira čini svaku interakciju bržom i fleksibilnijom za svakoga koji sudjeluje u procesu”.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ista tvrdnja spominje se u skraćenoj verziji programa na 21. stranici: “Uvest ćemo brzi širokopojasni pristup internetu, promovirati digitalnu pismenost i vještine među građanima, digitalizirati javnu upravu, provesti centralizaciju upravljanja svih informacijskih sustava i njihovo međusobno povezivanje, optimizirati resurse stvarajući državni računalni oblak, dok ćemo uvođenjem e-identiteta za svakog građana i korištenjem e-potpisa stvoriti
preduvjete za e-glasovanje, kao i za svaki drugi oblik interakcije s državom.”
Loading...
Također, saborski zastupnik Branko Bačić i bivši ministar uprave Lovro Kuščević u zadnje 2 godine davali su izjave glede navodne nemogućnosti uvođenja elektroničkog glasovanja. Bačić je nedavno ustvrdio da je elektroničko glasovanje nemoguće uvesti zbog opasnosti od hakiranja, a Kuščević je 2018. ustvrdio “Mi smo razgovarali s teleoperaterima, konkretno T-com, za elektroničko glasovanje trebalo bi osigurati infrastrukturu od 5 gigabajta”, što su kasnije teleoperateri demantirali ističući kao preduvjeti za uvođenje e-glasovanja postoje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.