Vujnovac tvrdi da nije ‘ruski igrač’, govorio i o povezanosti s Radićem

Foto: snimka zaslona

Novi većinski vlasnik Fortenove Pavao Vujnovac, kazao je za da ova tvrtka ima veliki kapacitet za širenje na regionalno tržište. Odbacio je nagađanja o tome kako je “ruski” igrač, osvrnuo se na svoje veze s politikom te otkrio kako želi sudjelovati u širenju kapaciteta LNG terminala na Krku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi vlasnik Fortenove ustvrdio je kako je akvizicija ove kompanije – spašavanje tvrtke.

“Ušao bih u suštinu cijelog procesa koji je danas završen, koji je u principu bio spašavanje Fortenove. Isto tako, sud u Nizozemskoj je označio završetak ovog procesa kao hitan i neminovan za opstojnost Fortenove. Da nismo proces završili, bilo bi jako problematično refinancirati cijelu grupu”, rekao je za HRT.

> Pavao Vujnovac postaje većinski vlasnik Fortenova grupe

Komentirao je i značajna ulaganja koja su potrebna. “Što se tiče brojeva cijele transakcije. Ona je 500 plus 160 milijuna eura, ovisno o parametrima koji će doći kasnije. Tu ne smijemo zaboraviti dug od 1,2 milijarde eura koji preuzimamo i koji ima ozbiljnu kamatu (18 posto).”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je kako dug dospijeva u studenom. Osvrnuo se i na povijest procesa kako je Fortenova, tj. Agrokor prolazio kroz teška vremena te kakvu ulogu ima njegova tvrtka.

“Imali smo vlasnika koji je prezaduživao kompaniju i kasnije nije mogao plaćati kredite. Država je tada spasila hrvatsko gospodarstvo, aktivirala Lex Agrokor i stavila ga pod privremenu upravu”, prisjetio se.

Nakon toga je, kako je podsjetio, “došlo do potpisa nagodbe, u kojem su u većinsko vlasništvo došle ruske banke”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dug prema HPS-u je velik – 1,2 milijarde eura”

Odgovorio je na nagađanja kako je on “ruski igrač”. “Da sam ruski igrač vjerojatno bih puno lakše i brže završio ovaj proces. Ne bih ga komplicirao do kraja. Tu uloga mene i Open Pass-a počinje 2019. godine u kojoj sam ja kupovao dionice na burzi, većinom od zapadnih fondova. Prvotna ideja je bila da kupimo manjinski paket i da s njime predstavljamo hrvatsku stranu nasuprot ruskih banaka, te da kroz IPO taj proces zatvorimo.”

Naglasio je kako su “zbog rata u Ukrajini morali spašavati Fortenovu i svoje dosadašnje ulaganje”.

“Dug prema HPS-u je velik – 1,2 milijarde, imamo ozbiljnu kamatu i on dospijeva u 11. mjesecu. Dosad smo imali razgovore s bankama i drugim potencijalnim financijerima i refinancijerima tog duga, ali zbog sankcioniranih dioničara nismo mogli ući u konkretnije razgovore. Tek sada ćemo početi s razgovorima, ali ćemo imati opcije”, istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prodaja poljoprivrednog biznisa

Vujnovac je komentirao i najavljenu prodaju poljoprivrednog biznisa “Agri”.

“Što se tiče procesa prodaje “Agria”, već čitam zadnjih par tjedana u medijima procjene što i tko bi kupio i moram naglasiti da cijeli proces prodaje vodi Uprava i da će ona nakon pristiglih ponuda napraviti analizu i izaći s najboljom ponudom. Moram naglasiti da je cijeli proces prodaje pod nadzorom HPS-a kao najvećeg vjerovnika”, pojasnio je.

“Usporedba Agrokora i Todorića te Fortenove i mene – kao kruške i jabuke”

Na pitanje predstavlja li on sistemski rizik za Hrvatsku budući da upravlja tako velikom kompanijom, odgovorio je kako se Fortenova ne može uspoređivati s Agrokorom.

“Tu vjerojatno mislite na Agrokor i tu cijelo vrijeme uspoređujete Agrokor i Ivicu Todorića tada u odnosu na Pavla Vujnovca. Ne smeta me kad me uspoređuju ni s kim, pogotovo kada se uspoređuju kruške i jabuke. Tko god se bavi gospodarstvom vidi iz brojeva da su to neusporedive stvari”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naglasio je kako u Agrokoru nisu bili plaćani dobavljači te da je za dugove svaka firma međusobno garantirala, a da svaki njegov sustav funkcionira zasebno. “Ne bih rekao da tu postoji sistemski rizik.”

“Radiću ulazak u politiku sigurno nije donio ništa dobro”

Vujnovac se osvrnuo i na poslovne veze s političarima, prvenstveno zastupnikom DP-a Mariom Radićem.

“S Mariom Radićem sam sudioničar u Pevexu. Njegov ulazak u politiku sigurno mu nije donio ništa dobro. To je moje mišljenje. A isto tako, budući da se mene proziva u političkim sukobima, ni meni nije donijelo ništa dobro. Ja nisam političar. Ja sam čovjek koji se bavi biznisom i ne bih komentirao dnevno-političke teme”, rekao je.

Upitan s kojim ministrom gospodarstva je najbolje surađivao, nije htio spominjati imena. “Ne bih tu imenovao nikog. Svaka Vlada ima svoje ministre, a mi imao svoj biznis i ne bih tu izdvajao nikoga.”

Plinski biznis, arbitraža s Gazpromom i planovi

Vlasnik Fortenove kazao je kako više ne kupuje plin od ruskog Gazproma te da je s ovom kompanijom u arbitražnom procesu.

“Danas ne kupujem plin od Gazproma. Mi smo s njima na arbitraži, danas smo mi najveći nabavljač LNG-a na terminalu na Krku, diversificirali smo dobavu, PPD je hrvatska firma i prati politike EU. Mislim da je terminal dobar projekt”, rekao je.

Ustvrdio je kako je taj terminal donio Hrvatskoj geopolitičku poziciju i prepoznatljivost.

“Naš plan je da sudjelujemo u širenju kapaciteta, ali treba spomenuti kako je LNG terminal na Krku zajedno s terminalom u Poljskoj jedna od najboljih opcija za opskrbljivanje Ukrajine nakon rata”, nastavio je.

Što se tiče planova za budućnost, Vujnovac je ustvrdio kako Fortenova ima kapacitet za širenje.

“Fortenova ima ozbiljan potencijal za rast i gradnju poslovanja, osim što bi trebali stabilizirati pozicije u trgovini u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Tu će nam trebati u nekom trenutku kapitalna i financijska snaga za iskorištenje tog potencijala”, zaključio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.