Nezavisni zastupnik Branko Vukšić prozvao je u četvrtak, u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, resornog ministra da je u protekle tri godine podijeljeno svega 1.900 hektara državnog zemljišta.
Pretprošle je godine podijeljeno 474 hektara, lani 1.442 hektara, sve skupa do 1.900 hektara, rekao je Vukšić, napominjući da se podijeliti može oko 300 tisuća hektara.
Sabor u četvrtak raspravlja o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje bi trebale ukloniti zapreke i osigurati brže raspolaganje zemljom, kako bi poljoprivrednici mogli ostvariti potpore po europskim pravilima.
“Proizvodnja hrane je pitanje nacionalne sigurnosti”
Oporba priznaje da je konačni tekst zakona bolji od onoga u prvom čitanju, ali upozorava na sporna i moguće opasna rješenja, poput odredbi o neposrednoj pogodbi, a traže i da prednost u dobivanju zemlje ima domicilno stanovništvo.
“Konačni prijedog zakona je bolji, no pitanje je hoće li to pomoći da se smanji ova tragična depopulacija ruralnih krajeva, zapravo njihova bijela smrt”, rekao je Željko Reiner (HDZ). Zanima ga i hoće li zakon pomoći da se promijeni katastrofalna situacija u kojoj doslovno uvozimo sve, od luka i krumpira do jabuka.
Proizvodnja hrane je pitanje nacionalne sigurnosti, suglasan je Frano Matušić (HDZ), kritičan prema mogućnosti da se državna zemlja, doduše iznimno, može dati u zakup bez javnog natječaja.
Španjol ističe da Program ruralnog razvoja budi optimizam
Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol priznaje da Hrvatska već dugi niz godina, osim žitarica i mandarina, ne proizvodi dovoljno za vlastite potrebe.
Navodi i da je u zadnjih 13 godina dano na raspolaganje samo 48 posto zemljišta, odnosno 52 posto nije bilo dano. Upravo zato se odlučilo na promjenu koncepta, kaže Španjol i objašnjava da je u prijedlog stavljena dodjela zemljišta bez javnog poziva, prije svega stočarima, jer u protivnom od 2017. više neće moći ostvarivati pravo na poticaj.
Španjol ističe da Program ruralnog razvoja budi optimizam, da su “svi ugodno iznenađeni i da pozitivna klima vezana za mogućnost korištenja europskih fondova svima može biti put da dolaze bolja vremena u poljoprivrednoj proizvodnji”.
Oporba traži da podaci o raspolaganju državnom zemljom budu javni
Vukšić je vrlo kritičan prema zakonu, tvrdi da je to “opet zakon za velike”, da se trećina raspoloživog zemljišta predviđa dati grupici od 40, 50 ljudi ili tvrtki, a dvije trećine dobit će 48 tisuća poljoprivrednika ili OPG-a. “Dakle, sve što se radi, radi se da bi se pogodovalo velikima”, kaže Vukšić.
SDP-ova Nadica Jelaš uzvraća da to nije točno, da zakon donosi niz promjena koje idu u prilog malim proizvođačima. “Ne razumijem čemu vaša paranoja da ih zakon hoće uništiti”, upitala je Vukšića.
Reformisti će, kaže Petar Baranović, tražiti da svi podaci budu transparentni, jer tajnost ne dolazi u obzir.
Ivana Šukera (HDZ) smeta što predloženi zakon nema procjenu fiskalnog učinka. Ispada da će u hrvatskoj poljoprivredi teći teći med i mlijeko, a kaže se da za to ne treba ni lipe, rekao je Šuker.
“Integracija krave i pčele već je davno uočena, to znate, još ’65. godine kod privredne reforme”, uzvratio mu je predsjednik Sabora Josip Leko.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
