Žarko Domljan: predsjednik Tuđman nakon raketiranja Banskih dvora shvatio s kim ima posla – pravi borac za Hrvatsku

Na današnji se dan obilježava 23 godine od napada zrakoplova Jugoslavenske narodne armije (JNA) na ondašnje Predsjedničke dvore – sjedište prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana koji je 7. listopada, u trenutku napada, pregovarao s predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća Antom Markovićem u prostorijama istih.

Dva bojna zrakoplova JNA raketirala su 7. listopada 1991. nešto poslije 15 sati Banske dvore, a objavljeno je kako su od šest ispaljenih raketa dvije pogodile zgradu Banskih dvora dok su ostale pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeno je pročelje i gotovo sve prostorije. Posebno je bilo oštećeno predsjednikovo krilo zgrade, u kojem su bile njegove radne prostorije i dvorana za konferencije, u kojoj se 200 kilograma težak kristalni luster srušio na stol. Ocijenjeno je kako se radilo o atentatu na predsjednika Tuđmana, jer je napad vođenim raketama u prvom redu bio usmjeren na predsjednikove radne prostorije. U zgradi nitko nije poginuo, ali je nekolicina ljudi ranjena.

Ondašnji predsjednik Hrvatskoga sabora Žarko Domljan u razgovoru za narod.hr opisao je tijek događaja tog 7. listopada 1991. godine.

„Bio sam u Saboru gdje se održavala sjednica Kluba HDZ-a i gospodin Manolić održavao je baš jedan tvrdi, ideološki, dogmatski govor o našim obavezama i o stranačkoj stezi“, kroz smijeh se prisjetio Žarko Domljan za narod.hr.

„Taman kad je rekao: ‘Evo to je ono što sam vam htio reći’, grunula je jedna ogromna eksplozija. Staklo je prsnulo, zapravo staklena pregrada u hodniku se srušila. Nitko nije stradao, ali znali smo da se dogodilo nešto strašno. Mislili smo da je bomba pogodila u samu zgradu Sabora. Sjurili smo dolje u podrum, među tiskarske strojeve. Tada je došla vijest da se iznad Predsjedničkih dvora, sada Banskih, diže jedan veliki oblak dima“, kazao je Domljan.

“Izjurio sam van, pretrčao preko trga koji je bio pun iverja i tamo je ležao okov koji je držao vrata. Naime, vrata Banskih dvora nije bilo. Ušao sam unutra i scena je bila strašna – raketa je udarila u rub pa je upala u dvorište koje je bilo prekriveno ostacima, stabla su bila sasječena, zastori su vijorili van…Svi su bili u šoku”, kazao je Domljan.

“Naime, htio sam vidjeti što je s predsjednikom Tuđmanom jer sam znao da je održavao sjednicu s Markovićem i Mesićem. Prema Ustavu, u slučaju da je predsjednik države u nemogućnosti izvršavati tu funkciju, predsjednik Sabora preuzima istu”, objasnio je Domljan.

Nastavio je: “Pitao sam stražu gdje je predsjednik koja mi je odgovorila da je na nepoznatom mjestu na što sam im rekao da kao predsjednik Sabora moram znati gdje je on”.

Nema više dogovora!

„Tada su shvatili i odveli me u Tkalčićevu ulicu gdje je iza jedne kuće bio tunel za koji nisam znao, a radila ga je vjerojatno vojska u slučaju neke nezgode. Tamo sam u tom tunelu ispod Gornjega grada, našao predsjednika Tuđmana u slabije osvijetljenoj prostoriji“, prisjetio se Domljan.

“Prvi sam put vidio Tuđmana koji je inače bio uvijek spreman i samopouzdan – uzdrmanog i pokolebanog. Shvatio je, normalno, da mu se radilo o glavi, da mu je to priredio čovjek s kojim je on do tada sjedio, držao konferencije i dogovarao…”, istaknuo je Domljan.

Prisjetio se kako je predsjednik Tuđman “bio potresen i vjerojatno mu je prolazilo kroz glavu kako ga je taj čovjek htio hladnokrvno likvidirati”.

Kazao je kako predsjednik nije bio spreman za neke dulje razgovore, već su odmah dogovorili da brzo donesemo u Saboru odluku o raskidu i da nema više dogovora o ničemu, a dogovorili su i tajnu sjednicu.

„Do tada se vjerovalo i predsjednik Tuđman je vjerovao da će se sve dogovoriti i da će sve biti u redu, međutim, tad je, imao sam dojam, Tuđman prvi put shvatio s kim ima posla“, istaknuo je Domljan.

Tog je dana istjecao i tromjesečni moratorij od odluke o uspostavi samostalne države Hrvatske.

Naime, 25. lipnja te iste godine, trojka iz Beograda koju su činili Hans van den Broek, Jacques Poos i Gianni de Michelis, tražila je da se spomenuta odluka suspendira, odnosno tražili su moratorij na odluku što su Hrvatska i Slovenija morale prihvatiti. “No tada je počeo desetodnevni rat u Sloveniji gdje im je Armija bila praktički poražena. Na inzistiranje trojke iz Beograda, instaliran je Stjepan Mesić na mjesto predsjednika Predsjedništva SFRJ”, objasnio je Domljan.

“Dakle, 7.listopada je istjecao taj moratorij i znali smo da će se nešto dogoditi, da će nešto pokušati, a dobili smo i neku dojavu i služba je za to znala. Čak je i ruski predsjednik Gorbačov poslao Tuđmanu i Gregoriću obavijest da se nešto sprema”, napomenuo je.

Kako je istaknuo Domljan, hrvatski sustav službe je iz nepoznatih razloga to ignorirao. “Špegelj je u svojoj knjizi napisao da su bile dvije dojave i da su došla dva MIG-a 21 iz Batajnice u Bihać. Sada je li da oni napadnu katedralu, neka industrijska postrojenja, državne ustanove – ne znam, ali naša to služba nekako nije  ozbiljno shvatila i zato što su se ta dva aviona prikrila bez ikakvog upozorenja. Mi smo u kolovozu i rujnu skoro svaki dan trčali u podrume, bile su uzbune…”, dodao je Domljan.

“O novovjekim divljacima i barbarima…”

“Drugog dana, 8. listopada sazvao sam prvi put sjednicu putem medija – televizije i radio postaje su nekoliko puta emitirale poziv u kojima se naglasio da će se zastupnici naći na dva mjesta – jedno je bilo gradski podrum, a drugo Internacional, a gdje su bili autobusi koji će ih odvesti na tajno mjesto”, kazao je.

Dogovoreno je bilo da će sjednica biti u podrumu INE u Šubićevoj. “Međutim, kad smo Vladimir Šeks i ja ušli u tu zgradu, shvatili smo da prostorija nije podrumska, već prizemna građevina sa staklenim krovom u dvorištu te zgrade i tada sam rekao Šeksu da smo izloženiji nego u Saboru koji je barem čvrsta građevina s debelim zidovima, a ovdje nas mogu i praćkom”, rekao sam Šeksu.

Kazao je da su se pronijeli glasovi da su se znale čak i koordinate od prostorije i da bi mogli biti napadnuti, no bilo je kasno da se išta mijenja i trebali je čim prije donijeti odluku. “Svi smo pogledavali gore u stakleni krov, no sve je dobro prošlo”, prisjetio se Domljan te dodao kako je on otvorio sjednicu.

“Držao sam uvodni govor o novovjekim divljacima i barbarima radi kojih je hrvatski Sabor bio prisiljen tražiti tajno mjesto za svoje zasjedanje što se pamti još od vremena turskih zuluma. Nakon toga je trebalo pročitati odluku koja glasi …raskid svih sveza na temelju kojih je Hrvatska bila s drugim republikama u sastavu nekadašnje Jugoslavije…“, rekao je Domljan te naglasio kako odluka već u svome naslovu nosi negaciju Jugoslavije.

“Već tada Jugoslavija nije za nas postojala zato što smo tri mjeseca ranije, 25. lipnja donijeli odluku o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske. I to je datum hrvatske nezavisnosti! Od tada se i u međunarodnoj politici računa da je postala samostalna, a 8. listopada je bila još samo jedna potvrda onog što se zaključilo 25. lipnja”, istaknuo je Domljan.

25. lipnja – pravi datum neovisnosti

“Važno je napomenuti kako je 25. lipnja pravi datum neovisnosti, no kad je SDP došao na vlast, on je ipak pristao na intervenciju Ive Škrabala koji je nametnuo 8. listopada kao Dan neovisnosti čime je zapravo i skratio samostalnost Hrvatske jer se uvijek računalo u svim rangovima – pregovorima ili financijskim obračunima pa čak i granice od 25. lipnja su ostale. To je pravi datum, a ovaj je dodatna potvrda, no sada ga više nema smisla vraćati jer su ljudi zbunjeni”, ocijenio je Domljan.

“Vladimir Šeks je pročitao tu povijesnu odluku jer sam morao na Pantovčak – zvao je predsjednik. Tamo se sastalo Vijeće za narodnu obranu i trebali smo donijeti neke odluke jer je to već bilo vrijeme kad je opkoljen Vukovar, u Osijek se nije moglo ući, osim jednim uskim puteljkom, već su trajali napadi na Dubrovnik, Konavle, Zadar, Split, Šibenik…”, napomenuo je Domljan koji je priznao kroz smijeh kako je teška srca otišao i prepustio čitanje povijesnog dokumenta Vladimiru Šeksu.

“A kakva je bila atmosfera među zastupnicima? Zastupnici su svi bili napeti i uznemireni. Znali su da prisustvuju jednom važnom trenutku od kojeg nema povratka. Sada slijedi otvoreni rat do istrebljenja vašeg ili našeg – nema tu više pregovora i razgovora”, kazao je Domljan koji ipak nije očekivao krvavi rat kakav je bio upravo Domovinski.

Franjo Tuđman – pravi borac za Hrvatsku

“Moram priznati da nisam očekivao krvavi rat. Bolje rečeno, predsjednik Tuđman je vjerovao. On je ipak bio odgojen u jednom titovskom duhu bratstva i jedinstva i vjerovao je da armija neće nikada učiniti ono što je učinila. I u tome je možda i imao pravo dok je armija zbilja bila višenacionalna. U međuvremenu, ona je posrbljena, pogotovo zapovjedništvo i dijelom časnici pa je armija postala srpska, a ne više narodna ili jugoslavenska”, istaknuo je Domljan.

Dodao je kako je predsjednik Tuđman ispočetka s velikim ponosom govorio kako neće biti rata, kako će Hrvatska izboriti samostalnost bez kaplje krvi i to je naglasio nekoliko puta u svojim govorima.

“No, to se promijenilo jer se znalo da Milošević neće to tako… Jedno je govorio, drugo mislio, treće radio… To bi se moglo nazvati nekim povjerenjem predsjednika Tuđmana u one strukture koje je i on sam na neki način gradio i bio dio toga. Međutim, to se sve izvitoperilo”, ocijenio je Domljan.

“Ali na kraju je predsjednik Tuđman ipak nadmudrio Miloševića. On je shvatio o čemu se radi i svi njegovi kasniji potezi su bili takvi da je Milošević svakim potezom gubio do kraja, do Oluje i povratka teritorija. A još prije Oluje su strani diplomati govorili kako mi to ne možemo i da smo slabiji od Srbije… Dobrim manevriranjem i pripremom smo pobijedili, a da Milošević nije maknuo ni prstom”, naglasio je Domljan.

“Dakle, cijela strategija koju je vodio Tuđman bila je izvanredna. Imao je hrabrost i pokazao je da je ipak bio pravi pobjednik u više navrata. Ja sam možda po prirodi malo oprezniji, no predsjednik je bio pravi borac. I to zbuni protivnika što je jako važno u diplomatskom i svakom drugom pogledu, a pogotovo na ratnom polju. Morate biti korak ispred onog drugoga, a to je predsjednik imao u sebi. Bio je rasni borac”, zaključio je Domljan u razgovoru za narod.hr u povodu 23. obljetnice raketiranja Banskih dvora.