Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, nedavno je poslala odgovor predsjedniku Zoranu Milanoviću o navodnoj homoseksualnoj orijentaciji ministra Damira Habijana. Pritom je navela podatak malo poznat javnosti. Ljubičić je, naime, u svom priopćenju istaknula da je „spolna orijentacija osobe posebna kategorija osobnog podatka čija je obrada zabranjena“.
Možda će vas zanimati
Ljubičić odgovorila Milanoviću oko Habijana: Spolna orijentacija je posebna kategorija
Ljubičić navela da se javna rasprava o seksualnoj opredijeljenosti javnih osoba razlikuje od zaštite privatnosti građana
Što su osobni podaci?
Osobni podaci su svi oni podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, odnosno kojim se osoba može izravno ili neizravno identificirati.
Riječ je o podacima koje uglavnom nalazimo na dokumentima poput imena i prezimena, OIB-a ili adrese stanovanja.
Često, međutim, ‘dajemo’ i našu adresu elektroničke pošte te podatke o radnome mjestu ili stručnoj spremi, a ponegdje se čuvaju i naši podaci o bankovnim računima.
Što sve spada u ‘posebnu kategoriju’?
Članak 9. u načelima Opće uredbe o zaštiti podataka u Obradi posebnih kategorija osobnih podataka ističe što se zabranjuje.
Zabranjuje se tako obrada „osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu“.
Također, zabrana se odnosi i na obradu „genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene identifikacije pojedinca”.
Zabranjena je i “obrada podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca“.
Kriterij ‘zabrane’ kao sredstvo diskriminacije?
Članak 4. Uredbe EU parlamenta i Vijeća kaže da „pravo na obradu osobnih podataka nije apsolutno pravo“ te da ga se mora „razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu“.
Stoga nisu posve jasni kriteriji koji podatak o spolnoj orijentaciji s jedne strane zabranjuju obradom, a s druge, kontradiktorno, involviraju u sve društvene aspekte.
Sveprisutna je i praksa u kojoj se takav podatak koristi, po potrebi, i kao sredstvo diskriminacije, primjerice na radnome mjestu.
>Predsjednik Zoran Milanović ismijao reakciju pravobraniteljice Ljubičić na njegovu izjavu da je Habijan homoseksualac
Obrada ‘posebnih’ podataka na radnome mjestu
Radno mjesto i obavljanje poslova predviđenih njime definirani su ugovorom o radu koji, u znak suglasnosti o prihvaćanju uvjeta rada, potpisuju i radnik i poslodavac.
Ugovori o radu uglavnom su unificirani, a posebni uvjeti mogu se odnositi na specifičnu prirodu posla.
Stoga ostaje nejasno zbog čega se pojedinci pozivaju na osobne podatke o svojoj spolnoj orijentaciji na radnome mjestu.
Kada i kome odgovara ‘ukidanje’ zabrane?
Nije rijetkost da se podatkom o nečijoj spolnoj orijentaciji manipulira u vidu izbjegavanja radnih naloga.
Jer, ukoliko poslodavac radi neizvršenog radnog naloga nekoga opomene odnosno upozori, takva osoba podatak o svojoj spolnoj orijentaciji može (zlo)upotrijebiti u svrhu svoje obrane.
Je li u tom slučaju obrada podatka i dalje zabranjena?
Manipulacija spolnom orijentacijom
Iako LGBTIQ aktivisti tvrde da je poslovni svijet u Hrvatskoj ‘heteronormativan’, činjenica je da osobe različitih spolnih orijentacija obavljaju različite poslove.
Dapače, mnoge od njih rade na visoko pozicioniranim radnim mjestima te u javnim i državnim službama.
Budući da je diskriminacija po raznim osnovama i zakonski uređena, nameće se logično pitanje: manipuliraju li neki ljudi podatkom o svojoj spolnoj orijentaciji?
Upit o ovoj temi uputili smo Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a odgovore ćemo objaviti po primitku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
upotrijebiti u svrhu obrane za neizvršene radne naloge i druge propuste?){kind=link}