Dok britanska premijerka podupire Poljsku u provođenju njihovih reformi, a Mađarska poručuje da će uložiti veto na odluku EU-a protiv Poljske, predsjednik hrvatske Vlade još nema stav.
> Britanska premijerka podupire Poljsku: Vaš ustav vaša je stvar
Hrvatska će nakon konzultacija formulirati svoj stav o Poljskoj kojoj je Europska komisija zaprijetila aktiviranjem članka 7 koji u konačnici može dovesti do suspenzije prava glasa, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković, dodajući da se ni druge članice EU-a još nisu u tome jasno odredile.
Europska komisija u srijedu je predložila Vijeću EU-a pokretanje postupka predviđenog člankom 7 protiv Poljske, koji u konačnici može dovesti do suspenzije prava glasa.
> Poljski predsjednik Duda potpisao dva zakona koje kritizira EU
Pokretanje postupka predviđenog člankom 7 nikada do sada nije korišteno, a Komisija se odlučila na to nakon što poljske vlasti nisu odustale od reformi u pravosuđu za koje Bruxelles tvrdi da predstavljaju prijetnju demokraciji.
“Hrvatska će nakon konzultacija artikulirati svoj stav ali zasad ga ni drugi u EU-u pretjerano snažno ne ističu”, rekao je premijer Plenković novinarima nakon zaključne sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a za 2017.
Naglasio je da pritom treba biti vrlo pažljiv jer se tako nešto u Europskoj uniji još nije dogodilo.
> Mađarska će uložiti veto na odluku EU-a protiv Poljske
“Ta tema u ovom trenutku još nije došla na dnevni red Vijeća. Ona traži vrlo obazriv stav svih članica”, naglasio je Plenković.
“Prije svega ćemo vidjeti kakav će efekt imati ova poruka koju je kolegij Europske komisije jučer poslao. Mi želimo da se u dijalogu EK-a i Poljske pronađe rješenje i da Poljska i u smislu vladavine prava i poštivanja svih bitnih kriterija.. bude na razini drugih članica EU-a”, istaknuo je hrvatski šef vlade.
Komisija je u srijedu rekla da je spremna povući svoj prijedlog ako Poljska ukloni razloge za zabrinutost u roku od tri mjeseca, ali prve naznake ne govore tome u prilog jer je poljski predsjednik Andrzej Duda odmah u srijedu potpisao dva zakona koji su sporni Europskoj komisiji.
Poljska je u protekle dvije godine donijela 13 zakonodavnih akata koji, po Komisiji, sustavno omogućavaju izvršnoj vlasti da se politički miješaju u sastav, nadležnost, upravljanje i funkcioniranje sudske vlasti.
Postupak predviđen člankom 7 najradikalniji je potez koji se može povući protiv neke zemlje za kršenje europskih pravila.
Taj članak u konačnici može dovesti do oduzimanja prava glasa, iako je to prilično nevjerojatno s obzirom da je u jednom dijelu postupka potrebna suglasnost svih zemalja članica, osim one koja je u pitanju. U ovom slučaju Mađarska se već oglasila da će biti protiv.
Zašto je Plenković dao podršku Ukrajini, a ‘oprezan’ je oko podrške Poljskoj?
Podsjetimo, Andrej Plenković još je iz Europarlamenta, od 2014. kontinuirano zagovarao pozitivna iskustva hrvatskog modela mirne reintegracije kao vanjskopolitičkog i sigurnosnog “izvoznog proizvoda”
Prošle je godine dao podršku Ukrajini susrevši se s najvišim ukrajinskim dužnosnicima, kojima je obećao daljnju potporu na njihovu europskom putu i unapređenje sveukupnih bilateralnih odnosa.
Plenković je osim toga istaknuo da Hrvatska podržava provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima, nazvavši ih aspurdnima jer se “ujedinjenje Krima i Sevastopolja s Ruskom Federacijom dogodilo na temelju slobodnog i legitimnog izjašnjavanja stanovnika”, na što je oštro reagirala Rusija zbog “miješanja” u ukrajinsko pitanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
