Vladin prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji bi trebao uvesti red na tržištu i sankcionirati pojavu nepoštenih trgovačkih praksi, dobio je u četvrtak snažnu potporu u Hrvatskom saboru.
S tim zakonom kasnimo godinama, da smo ga ranije donijeli neke stvari poput Agrokora ne bi bile kakve su danas, ocijenio je Miroslav Šimić (Most), navodeći da je u EU 20 zemalja donijelo što zakone, što kodekse koji uređuju to područje.
Nužno je uvođenje reda na nesređeno tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kaže Domagoj Mikulić (HDZ), koji dijeli zadovoljstvo kolega što će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) biti tijelo koje će moći utvrditi povredu i za nju izreći odgovarajuću kazenu mjeru.
AZTN vrlo brzo utvrđuje nepravilnosti i efikasno naplaćuje kazne, kaže i Šimić.
Zastupnici vjeruju da će predloženi zakon “skratiti snagu” stranim trgovačkim lancima koji se prema hrvatskim proizvođačima ne odnose na isti način kao prema svojima. Upozoravaju da lanci stranih vlasnika uvoze robu upitne kvalitete i njenom prodajom ruše cijene kvalitetne domaće hrane.
Neki naši susjedi imaju nepisano pravilo da na policama trgovina bude 40 posto domaće hrane, napominje Josip Križanić (HDZ).
Kažimir Varda (SMSH) navodi da i sada imamo neku zaštitu u lancu proizvodnja – trgovina, “ali sudsku, a sudovi su nam spori i skupi”. Osim toga, postojao je faktor straha – tuži me, tvoja roba više nije na policama, napominje zastupnik i zauzima se da se evaluacija zakona, umjesto nakon dvije, provede nakon godine dana.
Pored toga, treba eudicirati OPG-ove, mala i srednja poduzeća o njihovim pravima po ovom zakonu, predlaže Varda.
U Hrvatskoj se zadnjih godina produbila kriza i narušeni su trgovački odnosi u lancu opskrbe hranom. Poljoprivredni proizvođači najčešće spominju otežan pristup maloprodaji, avansna plaćanja, naknade za ulazak u trgovinu, naknade za policu u trgovini, kašnjenje u plaćanjima…
Predloženi zakon brani trgovcima s godišnjim prihodima preko 100 milijuna kuna da koriste poziciju kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda.