Zastupnici podržali zakon o nestalima i zahtjev Srbiji da preda podatke: ‘Prvo informacije, a nakon toga razgovor o njihovom pristupanju EU’

Saborski zastupnici u četvrtak su u raspravi podržali prijedlog Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu te od Srbije zatražili da Hrvatskoj konačno preda sve informacije o nestalim osobama i mjestima masovnih grobnica kao posljedicama velikosrpske agresije, a iz Mosta su od hrvatske Vlade zatražili da time Srbiji uvjetuje nastavak pregovora o članstvu u EU.

Ines Strenja Linić je u ime Kluba Mosta kazala kako ovaj zakon poseban naglasak stavlja na osobe čije je mjesto ukopa nepoznato, a Hrvatskoj, naglasila je, treba jedinstveni zakonski okvir u kojem bi na jednom mjestu trebali biti definirani pojmovi, postupci, pravila i prava proizašla iz 28 godina dugog traganja za nestalim osobama iz Domovinskog rata, a koji su do sada bili “disperzirani” po raznim propisima.

“Obitelji imaju pravo znati što se dogodilo s njihovim najmilijima”, naglasila je zastupnica i podsjetila da su ratna zbivanja na području Hrvatske od 1991. do 1995. prouzročila nestanak više tisuća ljudi.

“U skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanka, zakonom trebalo je odrediti da se sve nestale osobe tijekom oružanog sukoba trebaju tretirati kao žrtve kaznenog dijela, te im u skladu s tim zajamčiti prava i osobito pravo na informaciju o stadiju kaznenog postupka i procesa traženja posmrtnih ostataka”, poručila je.

Strenja Linić: Srbija ima te podatke i ne želi ukinuti “kvaziuniverzalnu” sudsku nadležnost

Ustvrdila je kako Hrvatska treba od Srbije zatražiti podatke o nestalim osobama jer oni, uvjerena je, te podatke i zapisnike imaju.

“Jedan od osnovnih uvjeta trebao je, dakle, biti puna suradnja u pronalasku nestalih osoba, odnosno lokacije masovnih grobnica o kojima imaju podatke. Nažalost, primjedbe ministra pravosuđa, Ministarstva pravosuđa iz 2016. godine nije uvažilo Ministarstvo vanjskih poslova. Još uvijek je jasna nespremnost Srbije na ukidanje spornih odredaba zakona o kvaziuniverzalnoj nadležnosti, iz čega proizilazi kako RH na različit način interpretira, u odnosu na Srbiju, formulaciju iz zajedničkog stajališta EU za Poglavlje 23., odnosno oni nemaju namjeru ukinuti zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine”, upozorila je Strenja Linić.

“Naš odnos prema Srbiji treba biti jasan – prvo, puna istina i informacije o tome gdje su mjesta masovnih grobnica, gdje su naši nestali, a nakon toga razgovor o njihovom pristupanju EU“, poručila je.

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (1): Srbija i jednostrano proširivanje jurisdikcije na državljane susjednih zemalja

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (2): Srbija i skrivanje podataka o sudbini nestalih u Domovinskom ratu

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (3): Srbija i kršenje prava hrvatske nacionalne manjine’

Pupovac: SDSS bi mogao podržati zakon kada bi obuhvatio sve koji su živjeli na području RH

Milorad Pupovac rekao je kako bi u SDSS-u mogli podržati zakon kada bi bio proširen na način da obuhvati ne samo hrvatske državljane, nego i one koji u tom trenutku nisu bili državljani ili nisu regulirali hrvatsko državljanstvo, ali su živjeli na području RH, ili su se u ratnim okolnostima zatekli na hrvatskom području.

“Čini mi se iznimno važno da se podaci, koji postoje i razlike koje postoje u pogledu broja između Republike Hrvatske i Republike Srbije, pokušaju usuglasiti, da se način evidentiranja također pokušava usuglasiti”, kazao je Pupovac.

Predrag Matić je najavio da će SDP podržati zakon zbog osjećaja poštovanja prema nestalima i njihovim obiteljima, ističući kako je u pronalaženjju nestalih osoba “ključ rješenja u Srbiji, iako ima nešto i u BiH”.

Matić: Ministarstva izmišljaju neke nove zakone da bi se prikrilo da se ništa ne radi

Prozvao je HDZ-ovu vlast da u tome nema rezultata, da Vlada osniva povjerenstva, a ministarstva “izmišljaju neke nove zakone da bi se prikrilo da se ništa ne radi, pa dolaze u Sabor i donose neke nove zakone”.

Matić je podsjetio da je pukovnik Ivan Grujić, bvši predstojnik Vladna Ureda za zatočene i nestale, zajedno sa svojim timom pronašao gotovo 84 posto nestalih osoba u Domovinskom ratu. “Za vrijeme njegovog mandata riješena je sudbina 4115 nestalih osoba.To je fantastičan i nevjerojatan iznos i cifra u svjetskim razmjerima”, istaknuo je.

Josip Đakić istaknuo je u ime Kluba HDZ-a kako je Ministarstvo branitelja u sadašnjem sastavu učinilo znatne korake u modernizaciji i napretku te načinu pronalaženja nestalih osoba.

Uvjeren je da će ovaj zakon napraviti novi korak u pronalaženju što više nestalih osoba bez obzira kojoj su nacionalnosti i vojsci pripadali.

Đakić: Zakon će onemogućiti relativiziranje i manipuliranje podacima o nestalima

“Zakon će onemogućiti relativiziranje i manipuliranje podacima o nestalim osobama i povijesnim činjenicama, a istovremeno stvara okvir za suradnju u području prava nestalih i smrtno stradalih osoba i njihovih obitelji, te unaprjeđivanje odnosa s državama nastalima raspadom bivše Jugoslavije. Zakon će također doprinijeti i nastojanjima da se s udrugama građana, koje su do sada djelovale kao korektiv, razvije partnerstvo u području zaštite prava nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji”, naglasio je Đakić.