Zastupnici podržali zakon o nestalima i zahtjev Srbiji da preda podatke: ‘Prvo informacije, a nakon toga razgovor o njihovom pristupanju EU’

Foto: Fah

Saborski zastupnici u četvrtak su u raspravi podržali prijedlog Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu te od Srbije zatražili da Hrvatskoj konačno preda sve informacije o nestalim osobama i mjestima masovnih grobnica kao posljedicama velikosrpske agresije, a iz Mosta su od hrvatske Vlade zatražili da time Srbiji uvjetuje nastavak pregovora o članstvu u EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ines Strenja Linić je u ime Kluba Mosta kazala kako ovaj zakon poseban naglasak stavlja na osobe čije je mjesto ukopa nepoznato, a Hrvatskoj, naglasila je, treba jedinstveni zakonski okvir u kojem bi na jednom mjestu trebali biti definirani pojmovi, postupci, pravila i prava proizašla iz 28 godina dugog traganja za nestalim osobama iz Domovinskog rata, a koji su do sada bili “disperzirani” po raznim propisima.

“Obitelji imaju pravo znati što se dogodilo s njihovim najmilijima”, naglasila je zastupnica i podsjetila da su ratna zbivanja na području Hrvatske od 1991. do 1995. prouzročila nestanak više tisuća ljudi.

“U skladu s Međunarodnom konvencijom za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanka, zakonom trebalo je odrediti da se sve nestale osobe tijekom oružanog sukoba trebaju tretirati kao žrtve kaznenog dijela, te im u skladu s tim zajamčiti prava i osobito pravo na informaciju o stadiju kaznenog postupka i procesa traženja posmrtnih ostataka”, poručila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Strenja Linić: Srbija ima te podatke i ne želi ukinuti “kvaziuniverzalnu” sudsku nadležnost

Ustvrdila je kako Hrvatska treba od Srbije zatražiti podatke o nestalim osobama jer oni, uvjerena je, te podatke i zapisnike imaju.

“Jedan od osnovnih uvjeta trebao je, dakle, biti puna suradnja u pronalasku nestalih osoba, odnosno lokacije masovnih grobnica o kojima imaju podatke. Nažalost, primjedbe ministra pravosuđa, Ministarstva pravosuđa iz 2016. godine nije uvažilo Ministarstvo vanjskih poslova. Još uvijek je jasna nespremnost Srbije na ukidanje spornih odredaba zakona o kvaziuniverzalnoj nadležnosti, iz čega proizilazi kako RH na različit način interpretira, u odnosu na Srbiju, formulaciju iz zajedničkog stajališta EU za Poglavlje 23., odnosno oni nemaju namjeru ukinuti zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine”, upozorila je Strenja Linić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naš odnos prema Srbiji treba biti jasan – prvo, puna istina i informacije o tome gdje su mjesta masovnih grobnica, gdje su naši nestali, a nakon toga razgovor o njihovom pristupanju EU“, poručila je.

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (1): Srbija i jednostrano proširivanje jurisdikcije na državljane susjednih zemalja

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (2): Srbija i skrivanje podataka o sudbini nestalih u Domovinskom ratu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (3): Srbija i kršenje prava hrvatske nacionalne manjine’

Pupovac: SDSS bi mogao podržati zakon kada bi obuhvatio sve koji su živjeli na području RH

Milorad Pupovac rekao je kako bi u SDSS-u mogli podržati zakon kada bi bio proširen na način da obuhvati ne samo hrvatske državljane, nego i one koji u tom trenutku nisu bili državljani ili nisu regulirali hrvatsko državljanstvo, ali su živjeli na području RH, ili su se u ratnim okolnostima zatekli na hrvatskom području.

“Čini mi se iznimno važno da se podaci, koji postoje i razlike koje postoje u pogledu broja između Republike Hrvatske i Republike Srbije, pokušaju usuglasiti, da se način evidentiranja također pokušava usuglasiti”, kazao je Pupovac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predrag Matić je najavio da će SDP podržati zakon zbog osjećaja poštovanja prema nestalima i njihovim obiteljima, ističući kako je u pronalaženjju nestalih osoba “ključ rješenja u Srbiji, iako ima nešto i u BiH”.

Matić: Ministarstva izmišljaju neke nove zakone da bi se prikrilo da se ništa ne radi

Prozvao je HDZ-ovu vlast da u tome nema rezultata, da Vlada osniva povjerenstva, a ministarstva “izmišljaju neke nove zakone da bi se prikrilo da se ništa ne radi, pa dolaze u Sabor i donose neke nove zakone”.

Matić je podsjetio da je pukovnik Ivan Grujić, bvši predstojnik Vladna Ureda za zatočene i nestale, zajedno sa svojim timom pronašao gotovo 84 posto nestalih osoba u Domovinskom ratu. “Za vrijeme njegovog mandata riješena je sudbina 4115 nestalih osoba.To je fantastičan i nevjerojatan iznos i cifra u svjetskim razmjerima”, istaknuo je.

Josip Đakić istaknuo je u ime Kluba HDZ-a kako je Ministarstvo branitelja u sadašnjem sastavu učinilo znatne korake u modernizaciji i napretku te načinu pronalaženja nestalih osoba.

Uvjeren je da će ovaj zakon napraviti novi korak u pronalaženju što više nestalih osoba bez obzira kojoj su nacionalnosti i vojsci pripadali.

Đakić: Zakon će onemogućiti relativiziranje i manipuliranje podacima o nestalima

“Zakon će onemogućiti relativiziranje i manipuliranje podacima o nestalim osobama i povijesnim činjenicama, a istovremeno stvara okvir za suradnju u području prava nestalih i smrtno stradalih osoba i njihovih obitelji, te unaprjeđivanje odnosa s državama nastalima raspadom bivše Jugoslavije. Zakon će također doprinijeti i nastojanjima da se s udrugama građana, koje su do sada djelovale kao korektiv, razvije partnerstvo u području zaštite prava nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu i članova njihovih obitelji”, naglasio je Đakić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.