Zagrebački Županijski sud ponovno zbog zahtjeva obrane za izuzećem nezakonitih dokaza nije odlučivao o osnovanosti optužnice protiv bivšeg predsjednika Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinka Mladinea i zadarskog poduzetnika Mihe Zrnića Marinovića, koje tužiteljstvo tereti da su, za račun Marinovićeve tvrtke Odlagalište sirovina, Fond oštetili za više od 46 milijuna kuna.
Obrana Mihe Zrnića Marinovića u petak je na sjednici Optužnog vijeća zatražila da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje određeni dokazi, ali joj je sud odbio taj zahtjev pa je najavila žalbu Vrhovnom sudu.
Nakon odluke Vrhovnog suda bit će određena nova sjednica optužnog vijeća na kojoj će se odlučivati o potvrđivanju optužnice, rekao je Hini Andrej Korljan, odvjetnik Mihe Zrnića Marinovića.
Branitelj okrivljene tvrtke Branko Šerić koji također traži izuzeće dokaza rekao je da su im sporni iskazi svjedoka i vještačenja koja su po njihovom mišljenju izvedeni izvan roka istrage. „Predmet se već vraćao u istragu, sad tražimo opet da se vrati u istragu“, rekao je Šerić.
Prvokrivljeni Mladineo nije tražio izuzeće dokaza, no kaže da optužnicu osporava u cijelosti jer je ‘iskonstruirana’. Tvrdi da nikakvog nezakonitog postupanja nije bilo.
„U cijelom programu sanacije bazena lužnate vode i crvenog mulja nije bilo nikakvih nezakonitosti ni nepravilnosti. Smatram da je prijedlog optužnice neosnovan“, rekao je Mladineo.
Županijski sud ni u veljači nije odlučio o osnovanosti optužnice protiv Mladinea i Mihe Zrnića Marinovića zbog prigovora obrane da je dio svjedoka tijekom istrage ispitan nezakonito.
Vrhovni sud je lani u srpnju prihvatio žalbu tužiteljstva i dozvolio obnovu postupka prekinutog u prosincu 2014. nakon što je državno odvjetništvo zakasnilo s podizanjem optužnice.
U optužnici koju je sud i prije odbacivanja vraćao na doradu tužiteljstvo tvrdi da je Marinovićeva tvrtka od 1. ožujka 2007. do 30. studenog 2010. Fondu ispostavila i naplatila ukupno 29 “privremenih situacija” u iznosu većem od 125 milijuna kuna za radove i građevinski materijal koji su već bili plaćeni temeljem drugih ugovora.
Tvrtka zadarskog poduzetnika, prozvanog “dalmatinskim kraljem otpada”, time je navodno stekla korist od gotovo 37 milijuna kuna, dok je Fond oštećen za 46 milijuna kuna.
U tužiteljstvu sumnjaju da je Zrnić Marinović bivšem direktoru Fonda u više navrata zauzvrat predao najmanje 900 tisuća kuna, nakon što su ispostavljanje neosnovano uvećanih računa dogovarali od sredine 2006. do kraja 2010. u Zagrebu, Zadru i Obrovcu.
Istragu u tom slučaju prvo je vodio Uskok koji ju je u više navrata proširivao. Poslovanje Fonda počelo se propitivati nakon što je Mladineo u studenom 2010. uhićen u slučaju izvlačenja milijunskih iznosa iz državnih institucija i tvrtki preko marketinške agencije Fimi media, zbog čega su nepravomoćno osuđeni bivši premijer Ivo Sanader, njegova bivša stranka i nekadašnji HDZ-ovi dužnosnici.
Mladineo je, u međuvremenu, optužen i da je zajedno s bivšom HDZ-ovom saborskom zastupnicom Barbarom Bešenić te još četvero optuženika i tri tvrtke, Fond oštetio za 130 milijuna kuna fiktivnim otkupom PET ambalaže.
