Zbog pritiska Telegrama i HNS-ove ministrice obrazovanja otkazano predavanje književnice Julienne Bušić u srednjoj školi u Zagrebu

U ponedjeljak 26. studenog Julienne Bušić trebala je održati predavanje u knjižnici Srednje škole Vladimir Prelog u Zagrebu, no ono je otkazano nekoliko sati nakon što je portal Telegram, inače u vlasništvu rodbine Ninoslava Pavića, bivšeg vlasnika EPH grupe odnosno Jutarnjeg lista izvršio pritisak na Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Portal Telegram je u svom tekstu pisao da je “možda mrvicu sporno da osoba koja je bila osuđena zbog terorizma drži u srednjoj školi predavanje, pa još pod nazivom “Za što ste se spremni žrtvovati”; te da je nakon njihovog upita Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo hitno očitovanje ravnatelja, nakon čega je došla obavijest da je ravnatelj izvijestio da je predavanje otkazano i da se neće održati.

Supruga Zvonka Bušića se na nakon njegove smrti posvetila književnosti te je objavila tri romana, a bavi se i prevođenjem hrvatskih djela na engleski jezik. Uz to, Julienne Bušić osvojila je nagradu “Fra Lucijan Kordić” za memoare Ljubavnici i luđaci (1996.) te nagradu “Antun Branko Šimić” (2012.) i “Bili smo prvi kad je trebalo” (2012.) za roman Živa glava stoga nije jasno što je točno Ministarstvu znanosti i obrazovanju sporno u činjenici da nagrađivana književnica drži predavanje u knjižnici.

Ovo naprasno otkazivanje predavanja Julienne Bušić posebice je zabrinjavajuće s obzirom da je prije nešto više od mjesec dana, 18. listopada upravo na pritisak ministarstva Blaženke Divjak otkazano predavanje “Vjera i mladi” dona Damira Stojića u zagrebačkoj Školi za modu i dizajn.

(FOTO) Proba pred premijeru predstave Tihomira Dujmovića – “Tko je ubio Zvonka Bušića”

Težak život Zvonka Bušića

Zvonko Bušić počinio suicid 2013. godine, pet godina nakon što se vratio u rodnu zemlju Hrvatsku, iz koje je emigrirao za vrijeme jugokomunističkog režima. Bušić je bio borac za hrvatsku neovisnost i slobodu te je 1976. godine zajedno s Julienne Bušić i još troje ljudi oteo putnički avion u SAD-u. Njihov krajnji cilj nije bio terorističkog karaktera, već je plan bio iz aviona baciti letke iznad Londona i Pariza koji objašnjavaju situaciju u komunističkoj zemlji kako bi se privukla međunarodna pozornost i povećala šanse za neovisnost Hrvatske. U samoj otmici zrakoplova sudjelovali su s lažnim bombama, a pravu su ostavili u pretincu newyorške podzemne željeznice.

Nakon što je na njihov zahtjev, u američkom tisku objavljen proglas o stanju u Jugoslaviji i “Poziv na borbu protiv srpske hegemonije”, Bušići su se planirano, mirno predali policiji. No, prigodom deaktiviranja bombe došlo je do pogreške te je poginuo jedan policajac zbog čega su proglašeni teroristima.

I sam sudac je na suđenju ocijenio: kako gospodin Bušić “nije terorist i kriminalac” i da su njegove akcije, iako pogrešno vođene, bile motivirane plemenitim idealima tj. hrvatskom neovisnošću, no zbog pritiska jugoslavenske diplomacije Bušić je osuđen na doživotni zatvor, s mogućim puštanjem na slobodu nakon 30 godina.

Raspudić: U drugim zemljama bi se o Zvonku Bušiću snimali filmovi, a kod nas se – prešućuje

Ipak, Zvonko Bušić bio je jedini u toj skupini zatvorenika koji nije pušten 2006. godine (Julienne Bušić puštena 1999.), zbog čega je Hrvatski helsinški odbor bio uvjeren kako su mu prekršena ljudska prava. Nakon dvije godine diplomatskog pritiska, u kojem je sudjelovala i današnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, tadašnja veleposlanica u SAD-u, Bušić je pušten na slobodu 2008. godine.

Vjeruje se da je Bušić počinio suicid duboko razočaran stanjem u slobodnoj državi Hrvatskoj.

O životu Zvonka i Julienne Bušić danas se rade kazališne predstave, a 2015. godine postavljen je njegov spomenik u Zadru.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr