Željko Cvrtila: Liberalni odgoj kriv je za povećanje maloljetničke delikvencije

cvrtila
Foto: fah

Kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila gostovao je na N1 televiziji gdje je govorio o sigurnosnim mjerama koje bi se mogle primijeniti u školama nakon nedavnog napada u Zagrebu u kojem je ubijeno jedno dijete.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon ovakvih događaja teško je braniti tezu da smo sigurna zemlja, komentirao je Cvrtila.

“Međutim, kad uspoređujemo s brojem stanovnika i s brojem teških kaznenih djela u Hrvatskoj i u Zagrebu i to kompariramo s velikim gradovima Europe, onda je Hrvatska daleko sigurnija zemlja. Ali da ima potpune sigurnosti, jednostavno je nema. Koje god mi mjere poduzimamo, oni koji žele narušiti tu sigurnost iz različitih motiva, naći će način kako je narušiti”, poručio je Cvrtila.

>Vukušić o tragediji u Prečkom: Ovo su posljedice liberalizacije sustava

Promjene u odgoju i (ne)poštivanje autoriteta

Cvrtila se osvrnuo na to kako se odgoj djece s vremenom promijenio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Treba reći da u onom starom konzervativnom, zaostalom odgoju prema djeci, koji je podrazumijevao i određene oblike fizičkog kažnjavanja, na kojima smo mi svi zapravo odrasli, tada je bilo do pet posto maloljetničke delikvencije. Ovaj suvremeni, liberalni odgoj je iznjedrio 20 i više posto maloljetničke delikvencije, a to podrazumijeva i ovakva teška kazenena djela”, kazao je.

Naglašava da to ne znači da je jedna vrsta odgoja bolja od druge, ali kaže da su roditeljima i nastavnicima oduzete određene metode kojima bi se mogli poslužiti.

“A stručanjci nisu iznjedrili nove metode koje bi bile učinkovite u odgoju djece…”, rekao je Cvrtila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nove ideje o sigurnosti škola

Cvrtila je kazao da trenutno u školama ne postoji profil osobe kakvo je opisao premijer Andrej Plenković kada je govorio o novim načinima pojačavanja osiguranja na ulazu u školama.

“To je očito promišljanje da bi se izgradio takav profil čovjeka. Teško je reći što bi zapravo takva osoba trebala raditi. Mi sad već imamo sociologe, psihologe, pedagoge u školama, koji se bave između ostalog nekom vrstom primjećivanja mentalnog odstupanja od redovnih standarda kod pojedinih učenika i oni bi trebali biti biti taj prvi inicijalni glas da nešto ne funkcionira s djetetom”, kazao je.

>Buljan Flander u Bujici o tragediji u Prečkom: Djeca ne mogu glasati, stoga se na njima sve više štedi

Cvrtila komentira kako bi bilo neobično na takvu osobu još nadodati sva pravila sigurnosti, a veliko pitanje je i gdje bi bilo radno mjesto te osobe. Za početak, Cvrtila kaže da bi škole trebale imati brave koje se ne mogu otvoriti izvana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Obična kugla, ne treba posebna brava i filozofija. Obična brava koja ima ključanicu iznutra, izvana kugla.”

Koliko je zaključavanje škola učinkovito?

“Ovisi o rizicima i o prijetnjama. Ako je nekakva ogromna prijetnja, ona neće biti učinkovita. Minimum bi trebalo biti da se škole zaključavaju. Drugi stupanj, nekakva tjelesna zaštita na ulazu, zaštitar ili neki ekvivalent tome”, poručio je Cvrtila.

O planiranju napada na premijera

Cvrtila se osvrnuo i na uhićenja zbog planiranja napada na premijera Plenkovića, prenosi N1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Što se tiče ovih prijetnji, radilo se o skupini koja se inače bavi narkoticima koji su bili nadzirani u tom kontekstu, oni su u tim razgovorima koji su očito bili nadzirani i slušani, izrekli prijetnje, odnosno namjere da će napasti premijera i naravno da služba nije imala ništa drugo nego jednostavno prekinuti i krenuti s uhićenjima takvih osoba”, kazao je.

>Djeca ranjena u OŠ Prečko, Badnjak i Božić će provesti kod kuće s obitelji

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.