Financijski analitičar HRT-a Željko Kardum u “Studiju 4” rekao je kako će se političari hvaliti velikim rastom BDP-a u 3. kvartalu i prešućivati koliko je to zapravo mizerno na godišnjoj razini.
Selektivni medijski odabir statističkih podataka samo će zbunjivati ljude, a zapravo im oni gotovo ništa ne znače. Svi znamo da uz postojeći deficit i javni dug ovaj rast nije dovoljan ni za refinanciranje dospjelog duga. Zbog toga svi zazivaju reforme, premda gotovo nitko točno ne zna što one donose.
Reforme uključuju rezanje troškova države… A rezanje troškova države kratkoročno sigurno donosi pad potrošnje, BDP-a, povećanje nezaposlenosti i smanjenje socijalnih prava. To se zove reformski trošak i Europska komisija već ga je predvidjela u jesenskoj prognozi za Hrvatsku u 2016.
Gotovo nitko nije bio toliko dugo u takvoj recesiji kao mi i ovo nije razlog za optimizam. Hrvatska ima eksploziju javnog duga. Do 2008. godine imali smo godišnje 4-5 posto stope rasta.
Što reforme donose dugoročno – to još nitko pouzdano ne zna. Makroekonomski pokazatelji teoretski bi trebali izgledati bolje, zemlja bi trebala postati konkurentnija za strane ulagače. A za građane to znači – gubitak prihoda, povlastica i stečenih prava.
Nakon uspješno provedenih reformi Portugal makroekonomski izgleda odlično, a Portugalci loše.
Godišnje im se iseljava 100.000 ljudi. Nakon što su smanjili državni deficit na europski prihvatljiva 3,4 posto i nakon četiri godine izašli iz međunarodnog programa pomoći tzv. Trojke, Portugalcima je prekipjelo, dosta im je mjera štednje pa su izabrali novu socijalističku vladu.
Analitičari kažu da bi se nešto slično moglo dogoditi u Španjolskoj koja na izbore izlazi 20. prosinca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
