Željko Sakić: Hrvatske tajne službe u rasulu, priprema se udar na dr. Zlatka Hasanbegovića

foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

Tijekom javnog predavanja Željko Kekić ponovio je ono što je do sada mnogo puta izrekao: “Kao mlad radio sam kao sekretar omladine, a sa 20 godina, osim kao agent Udbe bio sam dio i partijske tajne policije. Partiji smo davali na uvid sve što smo otkrili i onda su oni dalje radili s time, što su htijeli. Hrvatsku od prvog dana u svojim rukama imaju moji bivši šefovi.“ A potom dodao: „što je najtragičnije od nas 850 pripadnika komunističke tajne policije, 750 je prešlo u hrvatske službe sigurnosti. Od tih 750 možda je njih 5 posto bilo za Hrvatsku, a neki nisu bili nikada, niti danas.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A potom je pojasnio genezu svega onoga što nam se posljednjih četvrt stoljeća dogodilo.
„Već sredinom 80-tih operativci tajne komunističke policije počeli su pripremati svoje suradnike, da nakon smjene vlasti, budu saborski zastupnici, gradonačelnici, direktori javnih poduzeća, da budu ravnatelji ključnih ustanova, nevladinih udruga. Te strukture su drastično ojačale. Djelatnici novih službi koje su stvorene u Hrvatskoj u 90 posto slučajeva su djeca tih starih udbaša i KOS-ovaca, oni to jednostavno prenose s koljena na koljeno“

Odluka Zorana Milanovića i „mali rizik“ koji je preuzeo

Zoran Milanović za svoga je mandata promjenio uredbu kojom su ministri morali proći najrigoroznije sigurnosne provjere prve kategorije, u one tek treće kategorije. Tako je na sjednici Vlade 27.06.2012. Milanović, izjavio: „Ja ne želim sigurnosno provjeravati svoje ministre. To je ta razina povjerenja koja među nama, i među svakom budućom Vladom mora postojati, i to je stanoviti mali rizik, ali taj rizik kada ste u politici morate preuzeti“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj „mali rizik“ doveo je do situacije u kojoj je Zoran Milanović za svoga mandata smjenio čak 9 ministara, što se nije dogodilo niti jednoj dosadašnjoj Vladi. Prvi je Vladu napustio Zlatko Komadina, a potom Mirela Holy, Radimir Čačić, Veljko Ostojić, Neven Mimica, Slavko Linić, Rajko Ostojić, Željko Jovanović, te na koncu ministrica kulture Andrea Zlatar Violić – smijenjena je jer je državni proračun tretirala kao bankomat.

No ministrici to nije bila prva afera. Zbog sukoba interesa i zbog neprijavljenog suvlasničkog udjela u poduzeću Druga strana d.o.o., morala je platiti kaznu od 15.000 kn. To poduzeće izdaje časopis za kulturu ‘Zarez’, kojem je ministrica dodjeljivala dotacije. Samo za 2015. godinu ministarstvo je Zarezu odobrilo 550.000 kuna potpore.

Tom prigodom nismo čuli pitanje “Kamo ideš, Hrvatska?”, postavljeno od strane predstavnika HND-a, Hrvatskog PEN centra i Platforme 112., kao priprema za udar na dr.sc. Zlatana Hasanbegovića.
Kako kaže Saša Leković koji ima završenu srednju školu i nalazi se na čelu HND-a: „To je čovjek koji nema apsolutno nikakve kompetencije da bude ministar kulture.“ Kada ovo jednom doktoru znanosti kaže Leković sa završenom srednjom školom, onda njihov aktivizam podsjeća na stvari koje je razložio Željko Kekić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako SOA prisluškuje predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović?

Kako je nova vlast tek preuzela odgovornost za državu iz ovdašnjih tajnih službi u medije dopiru nevjerojatne informacije, koje nitko ne demantira. Smjena ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije Dragana Lozančića, čini se posve izglednom. Kako navode mediji, ravnatelj SOA-e predsjednicu nije istog trenutka upozorio da kontaktira s osobom koja je bila prisluškivana i praćena. Kako predsjednica spada u prvu kategoriju štićenih osoba, na Pantovčaku tvrde da se predsjednicu još mjesecima posredno nadziralo. Izvori bliski predsjednici tvrde da su transkripti razgovora predsjednice završavali na uvidu kod Zorana Milanovića.

Čime se bavi VSOA? Nestao Plan obrane RH, najtajniji dokument Hrvatske vojske

O ovakvom događaju u uređenim zemljama u medijima se ne bi moglo pročitati niti slova. Hrvatska je očito još daleko od toga. Što se zapravo dogodilo?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica RH Kolinde Grabar Kitarović, na sjednici 22. rujna 2015. podržala je prijedlog izrade Plana obrane RH. Plan je donesen na zatvorenom dijelu sjednice Vlade 5. studenog 2015., i osim najveće oznake vojne tajnosti, nosi i oznaku „državna tajna“.

Plan je izrađen u tri primjerka, jedan za Ured predsjednice, drugi za Vladu RH i treći za MORH.
Međutim, elektronski uređaj na kojem se nalazio Plan obrane RH nestao je u MORH-u, preciznije u uredu Zorana Drče, pomoćnika tadašnjeg ministra obrane Ante Kotromanovića, a spomenuti Drča nije znao objasniti gdje se taj krucijalni dokument i oprema nalaze.

O nestanku Plana predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarović obavijestili su tek 72 sata nakon tog događaja, što je nedopustivo i povlači odgovornost ključnih ljudi Glavnog stožera i MORH-a. Predsjednica je potom, naložila hitnu istragu, a održan je sastanak načelnika VSOA-e generala Ivana Kindera i ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića.

Dok general Ivan Kinder, načelnik Vojno sigurnosno obavještajne agencije provodi istragu zbog nestanka Plana obrane RH, kojega Hrvatska jedina od svih članica NATO-a nije imala, postavlja se pitanje kredibiliteta Hrvatske u Sjevernoatlanskom savezu i međunarodnim strukturama. Od nestanka Plana prošlo je već 18 dana, i veliko je pitanje hoće li istraga dati ikakve rezultate.
Ova dva slučaja koja su povezala SOA i VSOA jasno pokazuju da će se nova vlast hitno morati konsolidirati i preuzeti ključne poluge kontrole i nadzora u svoje ruke, te potom svu energiju usmjeriti izvlačenju zemlje iz gospodarske i moralne krize.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.