Žigmanov: ‘Za razliku od Hrvatske, u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata za manjine’

Tomislav Žigmanov
Foto: Fah

“Na području grada Sombora bilježimo snažne politike dekroatizacije Bunjevaca i Šokaca koje kreiraju i provode lokalne vlasti”, upozorava predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov u razgovoru za Večernji list s kojima je govorio o odnosima Hrvatske i Srbije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Kako su zastupljene nacionalne manjine u Hrvatskoj i što je Savjet za nacionalne manjine?

> Nacionalne manjine dobit će 8 zastupnika u Saboru – kako je to pitanje uređeno u drugim državama?

O trenutačnom položaju Hrvata u Srbiji?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bolji nego što je bio prije nekoliko godina, no još s brojnim deficitima, napose kada je riječ o integraciji Hrvata u društveni i politički život Srbije.

Riječju, bilježimo velike pomake, no to ne znači da je postignut naš ravnopravni društveni položaj. Pri tomu, većina pomaka posljedica je naših ustrajnih i velikih napora.

O razlikama položaja Hrvata u Vojvodini, Srijemu i Beogradu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razlike su itekako vidljive. Recimo, u području južno od Save i Dunava, na teritoriju središnje Srbije, Hrvati su organizirani samo u Nišu. U Beogradu su tek jesenas dobili prostor za djelovanje. U Banatu pripadnici hrvatske zajednice u posljednjih nekoliko godina nastoje artikulirati svoje interese i postati vidljivi u javnosti. U Srijemu se još uvijek osjeća strah i žive su rane od etničkog nasilja i protjerivanja iz 1990-ih, što otežava njihovo djelovanje. Na području grada Sombora bilježimo snažne politike dekroatizacije Bunjevaca i Šokaca koje kreiraju i provode lokalne vlasti.

O glavnim problemima Hrvata u Srbiji?

Isključenost iz procesa donošenja odluka – nema Hrvata u predstavničkim tijelima ni na republičkoj ni na pokrajinskoj razini, niti smo zastupljeni u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini! Za razliku od Hrvatske, u Srbiji ne postoji institut zajamčenih mandata, na koji se Srbija obvezala međudržavnim sporazumom potpisanim sada već daleke 2004., ali ga ni do danas nije primijenila. Posljedica je toga da politički predstavnici Hrvata interese svoje zajednice artikuliraju “s ulice“, izvan političkog sustava. Drugim riječima, želimo da političko zastupanje Hrvata u Srbiji bude riješeno onako kako je to regulirano za Srbe u Hrvatskoj, a ne da se ono ne rješava jer za to ne postoji politička volja! Kada to bude riješeno, i ostala otvorena pitanja lakše će se rješavati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O neuspjehu ulaska DSHV-a u Skupštini Srbije i Vojvodine?

Gotovo je nemoguće politički artikulirati interese ako niste uključeni u procese donošenja odluka, a oni se za pripadnike nacionalnih manjina osiguravaju, osobito u zemljama nekonsolidirane demokracije kakva je Srbija, institutom zajamčenih mandata. U uvjetima koji su trenutačno u Srbiji, pozitivan rezultat glede toga mogao bi se ostvariti jedino kad bi DSHV bio u koaliciji s vladajućim SNS-om, no on dosad nije pokazao interes da koalira s nama.

Razgovor u cijelosti pročitajte na Večernjem listu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.