Jezik i religija najbitniji su elementi nečijeg identiteta i kulture. I dok se o organiziranim tečajevima hrvatskog jezika za strance tek u posljednje vrijeme počelo ozbiljnije promišljati, Katolička crkva u Zagrebu još od 2019. služi misna slavlja na engleskom jeziku. Tamo strani radnici i turisti, na njima znanom jeziku, slave Isusa Krista, druže se i upoznaju s drugima te se na taj način preko vjere integriraju u pretežno katoličko hrvatsko društvo.
> U jednoj zagrebačkoj župi u ovoj godini kršteno više Filipinaca nego Hrvata
Donosimo jedan primjer – u zagrebačkoj Župi svetog Blaža u nedjelju se krstilo osam filipinskih beba. Roditelji ove djece žive u Hrvatskoj, a bebe su rođene u zagrebačkim bolnicama. Inače, u ovoj je župi od početka godine kršteno 12 malih Filipinaca, dok je sakrament krštenja primilo desetero Hrvata.
>Hrvatska između dva trenda: Pad broja domicilnog stanovništva i ubrzana imigracija
Republika Hrvatska posljednjih godina užurbano postaje imigrantskom zemljom. Sve je započelo velikim migrantskim valom pred desetak godina, a ubrzalo se u posljednjih nekoliko godina kad je broj stranaca koji dolaze u RH raditi i živjeti eksplodirao. Prema službenim podacima MUP-a u 2023. je izdano 172 499 dozvola za rad strancima. Budući da Hrvatska broji tek 3,8 milijuna stanovnika jasno je da stranci čine značajan udio stanovništva, s tendencijom daljnjeg rasta. Kako bi se spriječile negativne posljedice imigracije ključna je integracija pridošlica u društvo. Ona se nedvojbeno brže i bezbolnije postiže, pod uvjetom želje za integracijom, kad novopridošli stanovnici gaje što sličnije elemente kulture s domicilnim stanovništvom.
Misa na engleskom jeziku u crkvi svetog Blaža
Nešto što se do nedavno činilo kao daleka budućnost postala je hrvatska svakodnevica. U Hrvatsku su, svake godine sve više, počeli doseljavati stranci u potrazi za poslom sa svih strana svijeta. Najbrojniji su još uvijek oni iz susjedne BiH i Srbije, a posljednjih se godina drastično povećava broj stranih radnika iz dalekih zemalja: Indije, Nepala, Filipina, Bangladeša…
Ne postoje službeni podaci o vjerskoj strukturi doseljenika, ali logično je zaključiti da je među njima više tisuća katolika. To je još 2019. prepoznala Zagrebačka nadbiskupija i uvela misu na engleskom jeziku. Ona se slavi svake nedjelje u 12.30h u crkvi svetog Blaža u Deželićevoj ulici.
>Liberalizacija: Kako je HDZ pripremao teren da Hrvatska postane eldorado za strane radnike?
Misno slavlje okupi u prosjeku 150 vjernika iz svih dijelova svijeta. To im je prilika za sklapanje novih poznanstava i održavanje živom značajnog dijela svojeg identiteta – katoličke vjere. Vjernici ne skrivaju svoje zadovoljstvo, a posebno ističu radost upoznavanja drugih ljudi i kultura.
“Svake nedjelje čitam, raspodjeljujem druga čitanja i tko će skupljati milodar. Kada imamo agape, onda svatko od nas pripremi nešto iz svoje domovine. Volim biti ovdje, nedjelja mi je najdraži dan u tjednu”, kazao je za HRT Jenner Pešut, Sv. Vincent i Grenadini, Karibi.
Misa i tečajevi hrvatskog za strance na Jordanovcu
Osim u crkvi svetog Blaža stranci mogu prisustvovati misnom slavlju i u župi Bezgrješnog Srca Marijina na Jordanovcu. Osim mise tamošnji isusovci pod vodstvom svećenika Stanka Perice, voditelja Isusovačke službe za izbjeglice, organiziraju i tečajeve hrvatskog jezika za strance kao i tečajeve poslovnog osposobljavanja.
>23. rujna 1669. isusovci započeli stoljetno upravljanje Sveučilištem
Važnost integracije
Problem integracije stranaca jedan je od gorućih problema Europske unije. Mnoge države, koje su useljavanjem zahvaćene prije Hrvatske, zadaću integracije stranaca shvatile su olako, kao nešto što će se dogoditi samo po sebi. Zbog nedostatka jasnih integracijskih politika, ali i protivljenja integraciji od strane velikog broja stranaca, države poput Švedske, Belgije i Njemačke imaju sve više problema.
U njima raste stopa kriminala, stvaraju se paralelna društva, a neki imigrantski kvartovi postali su leglo droge i mafijaških bandi.
Za Hrvatsku, srećom, još nije prekasno i ovakve negativne posljedice imigracije još se nisu manifestirale. S druge strane ipak je primjetno svojevrsno izoliranje i grupiranje stranih radnika u Hrvatskoj bez vidljive interakcije i stvaranja socijalnih veza s domicilnim stanovništvom.
>U Njemačkoj i Švedskoj raste migrantsko nasilje: Što očekuje Hrvatsku?
Mise na engleskom jeziku, kao prijelazni period dok ne savladaju hrvatski, hvale je vrijedan potez kojim se strancima omogućuje njegovanje vjere. Ipak, ključ je u donošenju i provedbi sustavne imigracijske i integracijske politike uz, naravno, želju stranaca za poštovanjem ljudi i običaja zemlje u koju su došli.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
