Građanska inicijativa ‘Narod Odlučuje’ počela je prikupljati potpise za referendum kojim žele unijeti promjene u izborni sustav, jačanje involviranosti građana u političke procese te jačanje odgovornosti političara prema biračima. O ovoj temi u Studiju 4 govorili su Zvonimir Troskot iz građanske inicijativa ‘Narod Odlučuje’ i Jelena Berković iz GONG-a.
> Dr. Mato Palić: ‘Prvi dan potpisao sam za referendumsku inicijativu Narod odlučuje’
Zvonimir Troskot predstavio je dva referendumska pitanja.
U prvom pitanju fokus je na općim odrednicama političkog sustava, (koji će nas kandidati zastupati u Hrvatskom saboru, optimalan izborni prag, elektronsko i dopunsko glasovanje…), a u drugom pitanju su se koncentrirali na, kako ističe Troskot “već duže vrijeme ukazivan problem da određeni predstavnici manjina u Hrvatskom saboru prilikom koalicija vrše određene koruptivne radnje i političku trgovinu glasovanjem“.
Stoga se zalažu da se izuzmu od glasovanja o proračunu i formiranju Vlade i žele to pitanje pitati građane.
Troskot je dodao kako brojni ustavni stručnjaci smatraju da to nije protivno Ustavu. Podsjetio je na slučaj Mate Arlovića i Furia Radina, kada Radin nije htio dati glas Arloviću za ustavnog suca zbog njegovog problematiziranja načina biranja predstavnika nacionalnih manjina za Sabor.
“Gospodin Smerdel, eminentni ustavnopravni stručnjak također navodi da upravo u formaciji Vlade i formaciji proračuna Republike Hrvatske kada se koalira s nacionalnim manjinama dolazi do određenih koruptivnih djelovanja”, podsjeća Troskot.
“Što se tiče Ustava imamo princip pravednosti. Predlažemo kroz referendum da se smanje mjesta broja zastupnika u Hrvatskom saboru i to svih. Hrvatski građani moraju znati da jedan saborski zastupnik na godišnjoj razini košta milijun kuna. Radili smo i analize, pojedini saborski zastupnici u dvije godine nikad nisu dignuli ruku u zrak, nisu primijenili nijedan amandman, nema nikakvog aktivizma, a hrvatske građane koštaju milijun kuna”, upozorio je Troskot.
> Narod odlučuje: Nadbiskup Đuro Hranić dao svoj potpis za referendum!
> Postoji li i od kada tajna veza Zelića, GONG-a i SDP-a?
> HDZ, SDP, HNS i GLAS protiv referendumske promjene izbornog sustava
“Kroz ovu se inicijativu osjeti frustracija građana prema političkoj eliti koja nema sluha za zahtjeve da se politički sustav poboljša. S druge strane sam sadržaj inicijative istovremeno nije u skladu s onim što zagovara GONG jer u pitanje dovodi temeljna načela, među kojima i načela Ustava. Bilo bi dobro kad bi se na ovaj poticaj u javnosti puno više razgovaralo o političkim sustavima i tako se stvorio širi pritisak na političke elite”, kazala je Jelena Berković iz udruge bliske SDP-u. Ne slaže se da to bude putem referenduma jer smatra da se njime građane” navodi da biraju između crnog i bijelog”.
> Bivši GONG-ovac Dragan Zelić novi koordinator za medije SDP-a
Zvonimir Troskot je naglasio kako jedan saborski zastupnik godišnje košta milijun kuna, zato se zalažu za smanjenje njihovog ukupnog broja, u skladu s tim i zastupnika manjina.
Jelena Berković je odgovorila kako prava nacionalnih manjina u ustavu posebno istaknuta iz povijesnih razloga. GONG je također otvoren za raspravu kako poboljšati predstavništvo nacionalnih manjina u Saboru, primjerice o pravednijoj reprezentativnosti, kazala je pozivajući na primjer bošnjačke manjine i protiv je “segregacije”. “Ustav ne služi da se u njemu definiraju tako detaljne stvari poput elektroničkog glasovanja. Takve nejasnoće imati u Ustavu je opasno”, smatra.
Zvonimir Troskot upozorio je kako termin “segregacija” koristi i Milorad Pupovac.
“Ne radi se o segregaciji. Stavimo to u EU kontekst. Luksemburg (36 % manjina), Nizozemska (23 % manjina), Austrija (15 % manjina) i Estonija (preko 30 %) nemaju nijednog predstavnika nacionalnih manjina u parlamentu. “Ako te zemlje ne segregiraju svoje manjine onda ne vidimo zašto bi se to odnosilo na Hrvatsku?”, naglasio je Troskot.
Jelena Berković ponavljala je o važnosti povijesnog konteksta. “Da je Hrvatska bila dovoljno razvijena kad je Luxemburg ulazio u EU – možda danas o ovome ne bi raspravljali. Kad govorimo o pravima manjina puno smo bliži Srbiji nego Luksemburgu”, dodala je, na što joj je Zvonimir Troskot skrenuo pozornost da i druge države imaju svoj povijesni kontekst.
Razgovor u Studiju nastavljen je na temu korupcije i transparentnosti rada same inicijative. Troskot je najavio objavu financijskog izvješća. Gostovanje je zaključeno usporedbom sa Švicarskom u kojoj o gotovo svim pitanjima građani odlučuju na referendumu, a napomenuto je da Slovenija, ali čak i BiH imaju dopisno glasovanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
