“Problemi koje mi imamo sa susjedima u velikoj su mjeri izraz pokušaja da se zahvati dio našeg državnog teritorija. To, dakle, nisu sporovi o razgraničenju već o teritorijalnim pretenzijama”, upozorio nas je u razgovoru akademik Davorin Rudolf – znanstvenik, političar, diplomat i ratni ministar u prve tri hrvatske vlade, stručnjak za međunarodno pravo i pravo mora.
Ove dane povijest nam drži lekciju
Narod.hr: Ovih dana proslavili smo 20. obljetnicu vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’ koja je omogućila mirnu reintegraciju preostalih okupiranih teritorija i njihovo vraćanje u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Kako ste, kao ratni ministar, doživjeli ovu obljetnicu?
– Sjećanja na obrambeni domovinski rat i Oluju ovih dana kazuju kako smo u ono slavno doba imali ideale. Patriotizam. Hrvatska je bila, usprkos svemu, homogenizirana. Ove dane povijest nam drži lekciju.
Naravno, u vlastitim redovima uvijek ima mangupa. Žao mi je što u nas dobivaju novčane poticaje iz državnih fondova, pa i državna odličja! Sramota!
Nisu to sporovi o razgraničenju već o teritorijalnim pretenzijama
Narod.hr: Iako smo suvereni na svom teritoriju, još uvijek postoje određena sporna granična pitanja sa susjedima. Ovih dana, nakon izbijanja afere slovenskog utjecaja na Stalni arbitražni sud, svakako je najaktualniji spor sa Slovenijom, iako postoje otvorena pitanja i sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Koliki su problem neriješena granična pitanja u Hrvatskoj?
– Svaka država koja je nastala na području bivše Jugoslavije stekla je granice koje je zatekla na dan svoje neovisnosti. To je pravilo koje se poštuje u čitavome svijetu. U spornim područjima, gdje je granica nejasna, rješenja se postižu kompromisima, sporazumima, pravilima uobičajenim u međunarodnim odnosima.
Problemi koje mi imamo sa susjedima u velikoj su mjeri izraz pokušaja da se zahvati dio našeg državnog teritorija. To, dakle, nisu sporovi o razgraničenju, već o teritorijalnim pretenzijama. Važno je držati se zlatnog pravila: ne uzimaj tuđe, a ne daj svoje. Kad sam vodio pregovore, smijem li kazati slikovito da me svatko razumije: za mene nikakva Europska unija nije bila vrijedna metra hrvatskog teritorija.
Ucijenili su nas: ili arbitražni sporazum ili ćete ostati izvan EU
Narod.hr: Bili ste predsjednik hrvatskoga dijela Mješovite hrvatsko-slovenske komisije za sastavljanje nacrta sporazuma o rješavanju graničnog spora pred međunarodnim pravosudnim tijelom. Kako je tekao tijek pregovora o granici sa Slovenijom i zašto je uopće došlo do sporazuma o arbitraži?
– Mi smo se sa Slovencima bili složili o načinu rješavanja granice u spornim područjima. I što se dogodilo? Predsjednik Vlade u Ljubljani postao je gospodin Pahor, sadašnji predsjednik Slovenije. Njegov prvi potez je bio poništenje svih naših dogovora i rasturanje komisije. Potom su nas ucijenili: ili arbitražni sporazum ili ćete ostati izvan Europske unije. A to znači ostati truliti na periferiji Europe.
Arbitražom se uveo izvanpravni kriterij
Narod.hr: Nakon objave teksta sporazuma o arbitraži javno ste upozoravali kako on otvara mogućnost da se granična pitanja riješe na štetu Hrvatske. Možete li objasniti našim čitateljima ključne sporne točke i što znači odustajanje od primjene međunarodnog prava u korist arbitraže, pri kojoj se daje prednost načelu pravičnosti?
– Za nas štetan dio sporazuma bio je: u odlučivanju o spoju slovenskog mora s otvorenim morem izvan Tršćanskoga zaljeva Sud će primijeniti međunarodno pravo, ali i pravičnost, equity, i zahtjeve dobrosusjedskih odnosa. To je značilo da Sud može odlučiti o tome spoju, tj. o dijelovima mora i podmorja onako kako smatra da je pravično, bez obzira na međunarodno pravo. Uneseni su, dakle, izvanpravni kriteriji. Nikada ne bih dopustio bilo kojemu sudcu da odlučuje o teritoriju moje države onako kako on osobno smatra da je pravično.
Od kraja prvog svj. rata nijedna država nije prepustila sudu da odluči na temelju pravičnosti
Narod.hr: Ima li drugih primjera u međunarodnom pravu, kada su u pitanju granice, gdje je država na svoju štetu odustala od primjene međunarodnog prava u korist arbitraže?
– Odgovorit ću vam jednim primjerom. Glavni sudski organ Ujedinjenih naroda, Međunarodni sud pravde u Haagu, može presuditi spor po pravičnosti samo ako ga na to obje stranke u sporu izričito ovlaste. Od kraja Prvoga svjetskog rata do danas nijedna država nije prepustila tome Sudu rješavanje spora na temelju pravičnosti.
‘Mora li nam se dogoditi Ljubljana ili Beograd da budemo složni?’
Narod.hr: Kako komentirate odluku Hrvatskog sabora i složnost hrvatskih političara o pokretanju procesa izlaska iz arbitraže?
– To je bila jedina moguća odluka. Meni je, međutim, važan jedan drugi detalj: mora li se nama dogoditi nekakav Beograd ili Ljubljana da bismo bili jedinstveni i složni?
Politička elita ponijela se ponizno i podanički po pitanju gospodarskog pojasa
Narod.hr: Hrvatskoj javnosti nikada nije jasno rečeno zašto nije proglašen gospodarski pojas na Jadranu?
– Nikome nije jasno, osim ondašnjoj našoj političkoj eliti koja se ponijela ponizno i podanički. U gospodarskome pojasu obalna država ima isključivo pravo ribolova. Samo njeni ribari u tome golemome morskom pojasu mogu loviti bez naknade. Kad smo proglasili Zaštićeni ekološko ribolovni pojas, krat. ZERP, a to je gospodarski pojas, Slovenija je obavila snažan pritisak na Hrvatsku optužujući nas da smo zašli u dio mora koji njoj pripada, pa smo dopustili pravo ribolova u tome našemu pojasu ribarima iz svih država Europske unije bez ikakve naknade. Naravno i Talijanima. Gospodarski pojas imamo i danas, ne treba ga nanovo proglašavati, ali što nam vrijedi kad je to sada gospodarsko more Europske unije.
Slovenija plaća visoku cijenu svoje arogancije
Narod.hr : Slovenija je izvijestila Stalni arbitražni sud kako odbija prekid arbitražnog postupka. Što možemo očekivati kako će dalje ići postupak?
– Slovenija plaća visoku cijenu svoje arogancije. Nevjerojatno je kako se osorno i diletantski ponaša njezina politička elita. Iz dana u dan se blamira. Važno je da Hrvatska poštuje pravni postupak o stavljanju arbitražnog sporazuma izvan snage utvrđen u međunarodnim konvencijama, a on je dug i složen, I da angažira stvarnu hrvatsku pamet, a ne kojekakve stručnjake po stranačkoj crti.
Hrvatska politika treba ostati mirna i ne podlijegati pritiscima
Narod.hr: Što može i treba dalje činiti hrvatska politika, kako u pitanju aktualnog spora sa Slovenijom, tako i u drugim neriješenim graničnim pitanjima?
– Ostati mirna i ne podlijegati nikakvim pritiscima. U sporu oko arbitraže sa Slovenijom sada mi vodimo igru, a ne Slovenci.
*Akademik Davorin Rudolf redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science), redoviti sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru.
Jedan je od osnivača i ravnatelja poslijediplomskoga studija prava mora, prvog znanstvenog studija pomorskoga prava i međunarodnoga prava mora.
Akademik Davorin Rudolf bio je ministar u prve tri hrvatske vlade. Godine 1990. postavljen je za prvoga ministra pomorstva u Vladi Republike Hrvatske, a sredinom 1991. na dužnosti je ministra vanjskih poslova. U listopadu 1993. imenovan je najprije veleposlanikom u Talijanskoj Republici, Malti, Cipru i San Marinu, a potom stalnim predstavnikom Republike Hrvatske u UN-ovoj organizaciji FAO te guvernerom u UN-ovoj organizaciji IFAD. Na tim je funkcijama proveo punih sedam godina. Bio je i predsjednikom Nacionalne komisije UNESCO-a. Predsjedavao je hrvatskoj Državnoj komisiji za granice od 1991.-1993., a od sredine 2007. do rujna 2009. bio je predsjednikom hrvatskoga dijela Mješovite hrvatsko-slovenske komisije za rješavanje graničnoga spora pred međunarodnim pravosudnim tijelom i članom Povjerenstva Republike Hrvatske za rješavanje graničnih pitanja s Crnom Gorom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
