Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih g. Radovana Fuchsa (HDZ) izdalo je u suradnji s UNESCO-om vodič za nastavnike pod nazivom „Obrazovanjem protiv antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu“ Snježane Šincek i Lorande Miletić. Vodič implicira da neki članovi Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac sudjeluju u iskrivljavanju istine o Holokaustu, piše hrvatski književnik profesor Matko Marušić.
Poznajem radove optuženih članova Društva (i druga djela o logoru Jasenovac) pa upozoravam da se iza rečenoga Vodiča krije vrlo ozbiljno i štetno neznanje, vjerojatno i malicioznost, te politička pristranost i implikacija verbalnog delikta. Ovdje ću, međutim, pisati kao da se radi samo o neznanju. Pa kažem:
Treba razlikovati „negiranje Holokausta“ i „istraživanja Holokausta“!!! Negiranje Holokausta je tvrdnja da se on nije dogodio, a istraživanja su slobodna i preporučena (v. dalje). A kad znanstveni podatci kažu drukčije nego je uvriježeno mišljenje onda je to dobrodošao novi podatak, a ne negacija Holokausta.
Uvodne napomene
Dana 23. prosinca 2025. Narod.hr je objavio članak profesora Vladimira Geigera pod naslovom „Geiger: Broj žrtava Jasenovca utvrđen je bez sustavnih istraživanja i potvrde u izvorima“.
Dokazanom, uglednom i nespornom profesoru Geigeru nije potrebna moja podrška, ali taj njegov članak je izravno povezan s pitanjem slobode istraživanja, koju kao znanstvenik uvjereno zastupam, pa želim nespornim dokumentima pridonijeti potrebi istraživanja broja jasenovačkih žrtava koju on zastupa tvrdeći da je taj broj „utvrđen bez sustavnih istraživanja i potvrde u izvorima“. Profesor zna što je i kako je utvrđeno, a ja imam tri važna dokumenta koji dokazuju da istraživanja broja žrtava Jasenovca nisu i ne smiju biti zabranjena.
Traženje zabrane jasenovačkih istraživanja buknulo je nakon Okruglog stola koji je pod nazivom „Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca“ u Hrvatskom saboru održan u utorak 28. listopada 2025. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić je još 24. listopada od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zatražio da saborskim zastupnicima iz DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista zabrani održavanje okruglog stola u prostorijama hrvatskog parlamenta.
Srpsko narodno vijeće najavilo je tužbu protiv sudionika Okruglog stola a pravnik Aleksandar Maršavelski (doduše golemim naporom) objasnio je da bi im tužba mogla uspjeti.
Spor oko Okruglog stola o Jasenovcu
S druge strane, sadržaj Okruglog stola, i mnogo više o logoru Jasenovac, objasnio je na podkastu Velebit sudionik Okruglog stola Igor Vukić pa bi bilo pošteno i razumno da i tu „drugu stranu“ poslušaju svi zainteresirani za temu toga logora.
Mora se znati da su slobodu znanstvenih istraživanja službeno i pismeno zaštitila tri najveća hrvatska autoriteta
Ovdje se, međutim, neću baviti politikom, poviješću ni prijeporima, nego ću svjedočiti da su slobodu znanstvenih istraživanja službeno i pismeno zaštitila tri najveća hrvatska autoriteta:
1) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) (2015., dokument u mojemu posjedu).
2) Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (veljača 2018., nalazi se na službenim mrežnim stranicama Vlade Republike Hrvatske).
3) Gđa Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, u dvije izjave: 24. ožujka 2021. u pismu meni i u „Telegramu“ 3. lipnja 2024.
To su svjedočenja jako važna, jer se u slobodnoj i demokratskoj državi zabrana znanstvenih istraživanja ne bi smjela ni zamisliti, a kamoli postojati.
>Prof. Marušić: Zašto je Tonino Picula Srbima najljući ustaša?
Stav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Potaknuti 2015. negativnim reakcijama nekih hrvatskih povjesničara i savjetnika Predsjednika Vlade na tiskanje knjige „Jasenovački logori – istraživanja“, autora V. Horvata, I. Vukića, S. Pilića i B. Matković, akademik Josip Pečarić i ja pokrenuli smo peticiju Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU); predložili smo da donese deklaraciju o slobodi istraživanja i da djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama o neriješenim pitanjima u odnosu na događaje u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega.
Na to sam dobio odgovor g. Marijana Lipovca iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU, koji mi je prenio stav HAZU formuliran na sjednici održanoj 30. rujna 2015. koji glasi:
• Akademija se u skladu sa svojim poslanjem zalaže za slobodu istraživanja uz poštivanje znanstvenih, umjetničkih, stručnih i etičkih načela te za slobodu argumentirane znanstvene kritike u duhu tolerancije i međusobnog uvažavanja.
• Isto tako, Akademija se zalaže za dignitet svake znanstvene grane, pa tako i historiografije te smatra da istraživanja o svim pitanjima iz hrvatske povijesti treba prije svega prepustiti povjesničarima i drugim znanstvenicima i stručnjacima iz područja humanističkih i društvenih znanosti, koji djeluju na temelju priznate znanstvene metodologije uz strogo poštivanje etike i uz odsutnost svakog političkog utjecaja.
Stav Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima
Vijeće je imenovala Vlada Republike Hrvatske i ono je u veljači 2018. donijelo Dokument dijaloga.Taj dokument potpisali su svi članovi Vijeća, dakle i, npr., J. Omejec, A. Vujić, N. Zakošek i I. Goldstein.
Donosim nekoliko odjeljaka koji se tiču pitanja slobode istraživanja:
• Dobroj praksi suočavanja s prošlošću pogodovala bi historiografska i druga istraživanja, sa znanstvenim preispitivanjem izvora i kritičkim ispitivanjem i neselektivnim izborom i objavljivanjem građe, što uključuje uz dostupnost arhivskog gradiva i nova istraživanja i otkrivanja žrtava nedemokratskih režima te dostojanstveno obilježavanje pijeteta na mjestima njihova stradanja.
• Poticati znanstvena, historiografska, politološka, pravna, socijalnopsihološka i druga istraživanja radi ostvarivanja kompleksnog uvida u teme prošlosti kao uvjeta njihova širega i boljega razumijevanja u sadašnjosti.
• Razviti širu istraživačku mrežu povezivanja fakulteta, instituta i drugih znanstvenih i stručnih organizacija i stručnjaka koja bi rezultirala publiciranjem analitičkih, ali i sintetskih makroprojekata vezanih uz istraživanje prošlosti te uz suočavanje i prevladavanje njezinih negativnih posljedica u sadašnjosti.
• Otvoriti i kritički istražiti te objaviti arhivsko gradivo i druge izvore vezane uz djelovanje pojedinih nedemokratskih režima te ostvariti preduvjete za kompleksan znanstveni rad na kritičkoj analizi i studiji moderne hrvatske povijesti, posebno povijesti Kraljevine SHS/Jugoslavije, NDH i povijesti SFRJ.
Izjava gđe Nine Obuljen Koržinek, ministrice kulture i medija Republike Hrvatske
Nesporno dokazani istraživači Nikola Banić i Neven Elezović objavili su u vrhunskom znanstvenom časopisu članak s dokazom da je sadašnji popis žrtava logora Jasenovac krivotvoren. Budući da je taj članak primijenio matematičku metodu analize popisa, akademik Josip Pečarić i ja opisali smo ga na razini razumijevanja opće hrvatske javnosti.
I izvorni i naš skraćeni članak dostavili smo gđi Nini Obuljen Koržinek, ministrici kulture i medija Republike Hrvatske i zatražili smo da postupi prema tim dokazima, jer je Javna ustanova Spomen park Jasenovac po ingerencijom ministarstva koje ona vodi. Meni je ministrica Obuljen Koržinek 24. ožujka 2021. odgovorila sljedeće:
Poštovani profesore Marušiću,
potvrđujemo primitak Vašeg dopisa s analizom i interpretacijom nedavno objavljenih rezultata matematičkog istraživanja autora Nikole Banića i Nevena Elezovića.
• Vlada Republike Hrvatske jasno se zauzela za potrebe utvrđivanja povijesne istine i znanstveno utemeljeno razrješavanje svih neuralgičnih točaka novije hrvatske povijesti, što uključuje i potrebu utvrđivanja osobnih identiteta i okolnosti stradavanja žrtava u ustaškom logorskom sustavu. Isto tako Vlada se jasno i nedvosmisleno opredijelila za razvijanje kulture sjećanja te osudila sve zločine počinjene iz mržnje, predrasuda i diskriminacije na temelju rasne, vjerske, etničke, svjetonazorske i druge različitosti.
• Uvjereni smo kako se samo objektivnim pristupom, znanstvenom i stručnom metodologijom i instrumentarijem mogu dekonstruirati zlonamjerna iskrivljavanja povijesnih činjenica i paušalne optužbe. Stoga smo mišljenja da se upravo znanstvenici i znanstvene institucije trebaju baviti istraživanjem otvorenih pitanja, uključujući i utvrđivanje stvarnoga broja i identiteta žrtava Jasenovačkog logora, a Vlada i nadležna državna tijela u tome će im pružiti punu podršku.
S poštovanjem, Nina Obuljen Koržinek
Zaključak
U slučaju vodiča za nastavnike pod nazivom „Obrazovanjem protiv antisemitizma, poricanja i iskrivljavanja istine o Holokaustu“ Snježane Šincek i Lorande Miletić, zaposlenica Ministarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa treba tu knjigu povući iz javnosti i ispričati se optuženim članovima Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Autorice bi trebale dobiti odgovarajući prijekor zbog nestručnosti i obvezu javne isprike ljudima koje su optužile za negiranje Holokausta.
Bilo bi korektno i poželjno da se u obranu znanstvenih istraživanja u slučaju „Vodiča“ javi i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja, kao što sam gore naveo, je stala uz slobodu istraživanja na sjednici održanoj 30. rujna 2015., akademik Zvonko Kusić, predsjednik Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima te g. Andrej Plenković, koji je kao predsjednik hrvatske Vlade formirao to povjerenstvo i prihvatio njegovo izvješće.
Znanstveno istraživanje nije „negacija holokausta“ nego poželjan i primjeren pristup studiranju povijesti, koji odobravaju i preporučuju hrvatski autoriteti HAZU, Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija. Oni koji kažu da ih istina o Jasenovcu ne zanima imaju na to pravo, ali s tim da onda o toj temi ne bi trebali uopće govoriti; oni koje istina zanima moraju se okrenuti znanstvenim dokazima, a oni koji kažu da treba zabraniti dokaze koji im ne odgovaraju moraju znati da time vrijeđaju stvarne žrtve. Uvećavanje broja žrtava, nije manje svetogrđe nego njihovo umanjivanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.