Šola: ‘Europi nije prijetnja samo Putin, već i sama sebi zbog neodgovornog odnosa prema migracijama’

Foto: Knjižara nova, fah, Fotomontaža: Narod.hr

Dok Putin plinom i bombama prijeti Europi i ozbiljno je destabilizira, u lipnju je ispod radara prošla vijest da je šef Frontexa (europske “policije” koja treba čuvati granice EU-a) Fabrice Leggeri podnio ostavku budući da je, posebno u Egejskom moru, prema ilegalnim (!) imigrantima primjenjivao strategiju “odvraćanja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pod pritiskom Erdogana i EU institucija koji su ga optuživali za kršenje prava imigranata, Leggeri se branio da je zadatak Frontexa u bitnom štititi europske granice, a da ljevica i EU parlamentarci traže da Frontex ne bude policija već “humanitarna organizacija”. Na saslušanju (!?) Leggeri je upozorio da ne samo Erdogan, već i Putinova podguzna muha Lukašenko, imigrante, uglavnom iz islamskog svijeta, koriste kao sredstvo za destabilizaciju Europe. Za podsjećanje, iste ljevičarske stranke u EU parlamentu i nevladine udruge optuživale su i hrvatsku policiju za nezakonito i nasilno postupanje prema (ilegalnim) imigrantima, piše Ivica Šola za Slobodnu Dalmaciju u kolumni koju dijelom prenosimo.

> Pakistanac, autor knjige ‘Posljednji bijelac’ s fantazijama o kraju bijele rase, zahtijeva otvorene granice

I tako, dva mjeseca nakon ostavke šefa Frontexa, Božinovićev francuski kolega, ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin, čini kopernikanski obrat. Darmanin je i sam potomak imigranata (djed mu je Alžirac), pa je 2020. godine rezolutno odbijao bilo kakvu povezanost imigracija sa sigurnosnim problemima (i on bio humanitarac). Ovaj mjesec, pod udarom brojki, mijenja ploču. Sada tvrdi da bi bilo “glupo ne reći da ogroman dio kriminala i delikvencije čine baš imigranti.”

To potvrđuje brojkama. Iako čine 7,4 posto stanovništva, počinitelji različitih kaznenih djela u Parizu 48 posto čine imigranti, u Marseilleu čak 55 posto, u Lyonu 39 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Darmanin zaključuje: “Svaki stranac koji počini teško kazneno djelo mora biti vrlo brzo protjeran jer pljuje na zemlju koja ga je primila.” Ministar Darmanin stoga želi pooštriti kriterije za dobivanje francuskog državljanstva (slučaj Mayotteu). Tko pak kaže za Francusku da je ksenofobna ili islamofobna zemlja taj je, blago rečeno, budaletina. Tko pak veli da je velika stopa kriminala među imigrantima iz Afrike posljedica siromaštva, neka objasni kako u Kanadi i Švicarskoj siromašni Kinezi imaju manju stopu kriminaliteta i od domicilnih bijelaca?

Trgovina kanabisom

Posebna priča su narkotici. Monopol na trgovinu kanabisom u Francuskoj drže Marokanci. Koliko god Maroko bio narkodržava, prema podacima UN-a milijun ljudi tamo živi od prodaje narkotika, i dalje imaju veliki utjecaj na francusku politiku, tako da su u Hollandeovoj vlasti bila tri Marokanca s dvojnim državljanstvom. Senegalci pak, gotovo sto posto muslimani, od prodaje ubojitih droga (crack) koje uništavaju francusku mladost, financiraju svoje islamske zajednice u Senegalu.

> Ilegalne migracije: Na zapadnobalkanskoj ruti 205 posto veća aktivnost nego 2021.

Kao i svuda u Europi, posebna priča su džamije. Ministar Darmanin, kojem je puno ime Gerald Moussa (djedovo ime) Darmanin također se uhvatio s tim problemom u francuskim džamijama, jer Židovi masovno bježe iz Francuske, a napadi na sinagoge i katoličke crkve postali su dio folklora među francuskim muslimanima. Najpoznatiji slučaj koji je Darmanin pokrenuo jest protiv imama Hassana Iquioussena, također Marokanca. Taj imam, tvrdi Darmanin u svom zahtjevu da ga se protjera iz Francuske je “jedan od onih koji siju atmosferu džihadizma, antisemitizma i seksizma” u Francuskoj. Dakle, on je tek “jedan od onih”, no koliko ih je još, Darmanin ne navodi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostatak kolumne možete pročitati OVDJE.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.