Pakistanac, autor knjige ‘Posljednji bijelac’ s fantazijama o kraju bijele rase, zahtijeva otvorene granice

Pakistanski pisac Mohsin Hamid objavio je početkom kolovoza svoj peti roman, “Posljednji bijelac”. Hamid se u romanu bavi pitanjem “rasizma” i pokušava predočiti post-rasni svijet.

U knjizi, svi bijeli ljudi u neimenovanoj zemlji postaju “tamni” tijekom nekoliko mjeseci. Prijelazno razdoblje je teško za sve, izaziva užas, paranoju i nasilne nerede, ali brzo se uvjeravamo da se stvari na kraju slegnu u “neku vrstu olakšanja” u kojoj ljudi “nisu bili vidljivo drugačiji, te se ne mogu na očiti način identificirani pripadnikom jednog ili drugog plemena.

Ovaj roman je New York Times stavio u vrh 15 bestselera te je napravio intervju s njim u Ezra Klein showu. New York Times dao je prostora ovom autoru da ustvrdi kako će ljudi u budućnosti današnje ljude gledati jednako barbarskima za nametanje geografskih ograničenja na živote ljudi – kao što se na robovlasnike koji su živjeli prije 150 godina danas gleda na barbare.

Mohsin Hamid rođen je 1971. u Pakistanu. Nagrađivani je britansko-pakistanski pisac čije su knjige prevedene na više od četrdeset jezika. Dio djetinjstva proveo je u Sjedinjenim Državama, nakon čega se s obitelji vraća u Pakistan, navodi se na stranicama Školske knjige.

> Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović: Budite sigurni da neću potpisati ‘Marakeški sporazum’

Studirao je na Sveučilištu Princeton kao i na Pravnom fakultetu Sveučilišta Harvard, a nakon uspješnog završetka studija neko je vrijeme radio u New Yorku kao poslovni savjetnik, da bi se 2001. preselio u London. Godine 2000. objavio je svoj prvi roman, Moth Smoke, a svjetski uspjeh postigao je svojim drugim romanom, The Reluctant Fundamentalist, objavljenim 2007., s kojim je ušao u uži izbor za nagrade Booker i IMPAC Dublin, a koji je britanski dnevnik Guardian krajem 2009. uvrstio u svoj izbor knjiga desetljeća.

Godine 2013. objavio je i svoj treći roman, How to Get Filthy Rich in Rising Asia, a njegov iznimno hvaljeni roman s kojim je također ušao u uži izbor za nagrade Booker i IMPAC Dublin, Izlaz – Zapad (Exit West, 2017.), prva je njegova knjiga prevedena na hrvatski jezik. Godine 2017. objavljen mu je roman Exit West, te 2022. The Last White Man (Posljednji bijelac). Osim romana, objavio je i knjigu eseja, Discontent and Its Civilisations (2014.).

Smatra da su granice barbarski koncept

“Pa, kad sam pisao roman ‘Izlaz – Zapad’, razmišljao sam o migraciji i kako je to temeljna ljudska osobina. Životinje migriraju. A kada su zalihe hrane rijetke, kada se druge životinje natječu za mjesto, kada se klima promijeni, životinje se sele. I ljudi se sele iz svih tih razloga i više. I nitko od nas nije, na neki način, autohton u mjestu gdje živi. Postoji pokret koji nas je tamo doveo. Čak i oni od nas koji živimo u Africi, gdje je pronađen najraniji Homo sapiens, vjerojatno potječu od ljudi koji su lutali negdje drugdje i nekako se vratili”, smatra.

>(VIDEO) Što je zapravo Marakeški sporazum na koji je Narod.hr upozoravao početkom 2018.

“Dakle, gdje god da smo, mi smo u neku ruku migranti. I sve donedavno ta ideja nacionalne države s tako nepropusnim granicama i putovnicama i cijeli ovaj mehanizam nije postojao. Naravno, bilo je plemena koja nisu dopuštala pripadnicima drugih plemena da žive među njima. Bilo je ratova, bilo je svašta. Ali ljudski zapisi su kretanja, nevjerojatne količine kretanja”, ustvrdio je Hamid te kazao da sd protivi sprječavanju migracija na globalnoj razini.

“Drugim riječima, ako je ropstvo dobro, onda sve što služi ropstvu postaje dobro, a sve užasniji sustavi vjerovanja postaju dobri. Ako je uskraćivanje ljudima mogućnosti kretanja dobro, onda moraju biti dobri oni koji vas zaustavljaju na granici. Mora da su loši oni koji vam pokušavaju pomoći da ne prijeđete granicu. Trebali bismo ih spriječiti da pomažu ljudima”, ustvrdio je Hamid čija je knjiga o nestanku bijele rase dobila većinom pozitivne recenzije diljem Zapada.