Hrvatski znanstvenici prikupili vrijedne podatke o koronavirusu, suvoditeljica hrvatskoga Cochranea za Narod.hr pojasnila detalje

Foto: Narod.hr/GettyImages (Fotomontaža: Narod.hr)

Preko svojih znanstvenika koji rade u biomedicini, od intenzivne njege, preko jako složene molekularne biologije do računalnih modela, cijeli svijet radi na upoznavanju virusa SARS-CoV-2 koji uzrokuje bolest koja je nazvana COVID-19 – to su prava i službena imena virusa i bolesti o kojima se ovdje govori. Svoje rezultate znanstvenici objavljuju u znanstvenim časopisima te su se brzo nakupile tisuće izvješća.

Skupina nastavnika na Medicinskom fakultetu u Splitu, sve redom članice hrvatskog Cochrane centra koji se tamo nalazi, obavila je ovih dana sustavni pregled o bolesti. Članak je objavljen u Journal of Clinical Medicine (Časopis za klinička istraživanja), sa sjedištem u Švicarskoj, tzv. čimbenika odjeka 5,7, što je za klinički časopis vrlo visoko. O nalazima hrvatskih znanstvenika upitali smo dr. sc. Tinu Poklepović Peričić, suvoditeljicu hrvatskoga Cochrane centra, koja je i jedna od koautorica toga važnog izvješća.

Narod.hr: Doktorice Poklepović, recite nam što je tim stručnjaka s kojim ste radili zapravo napravio?

Skupina istraživača okupljena u hrvatskom Cochrane centru u Splitu obrazovana je u izradi metaanaliza objavljenih podataka. Metaanaliza podataka je postupak a) traženja i nalaženja svih, apsolutno svih, članaka (rezultata istraživanja) koji se tiču određene teme, b) njihov pregled i ocjena vrijednosti (pouzdanosti), te c) matematička i intelektualna integracija podataka u odgovor ili opis trenutnog poznavanja stanja znanja u temi istraživanja. O tome se onda napiše izvješće, koje se naziva pretražni (engl. scoping) ili sustavni (engl. systematic) pregled, a ako su pri analizi rezultata svih odabranih izvješća rezultati združeni i analizirani matematički, onda se to izvješće naziva metaanaliza. Naše izvješće je kombinacija pretražnog pregleda i metaanalize.

Narod.hr: U čemu se sastoji vrijednost vašega znanstvenog izvješća?

Vrijednost našega rada je u tome što on predstavlja združenu analizu svih do tada dostupnih svjetskih podataka o bolesti COVID-19, odnosno onih koji su u svjetskoj literaturi bili objavljeni od 1. siječnja do 24. veljače 2020. Gledali smo kliničke, epidemiološke i laboratorijske podatke, kao i radiološke nalaze. Analizirali smo 61 studiju koje su ukupno obuhvatile 59.254 bolesnika.

Narod.hr: Koji su vam najvažniji nalazi?

Procjenjivali smo učestalost i pouzdanost pojave povišene temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima, glavobolje, grlobolje i probavnih simptoma (njih je samo 9%). Laboratorijski su nalazi smanjen broj limfocita u krvi i povišene koncentracije bjelančevine CRP-a. Smrtnost je bila 0,3%, i to veća u muškaraca i starijih osoba. Najčešće opisane radiološke promjene vidljive na snimkama kompjuterizirane tomografije (CT-a) uključuju obostrana mrljasta, više periferno smještena zasjenjenja po tipu “mliječnoga stakla”, infiltracije plućnog parenhima i konsolidacije. 

Narod.hr: Zar nismo to već čuli od liječnika preko javnih medija?

Vaše je pitanje vrlo važno jer mi omogućuje objašnjenje onoga čime se bavimo. U pravu ste, to je zato jer je velik broj istraživača objavljivao svoje pojedinačne rezultate kako su im bili dostupni, što je izuzetno korisno. Ponekad su, međutim, oni dobiveni na malom broju pacijenata i često se međusobno dosta razlikuju. Ono što smo mi napravili u ovom sustavnom pregledu, a što je u srži pristupa koji se zove „medicina utemeljena na dokazima“ je da smo obuhvatili sve pacijente za koje se znalo do 24. veljače 2020., njih skoro šezdeset tisuća i na taj način omogućili sveobuhvatan pregled svih dostupnih pojedinačnih studija. Baš zbog toga se rezultati dobro provedenih sustavnih pregleda i metaanaliza u hijerarhijskom smislu smatraju najvišom razinom dokaza i prvi su korak u traženju odgovora za sva klinička pitanja s kojima se svakodnevno susrećemo. Na temelju sustavnih pregleda, naime, sastavljaju se kliničke smjernice i algoritmi za sva postupanja u medicini.

Narod.hr: Recite nam nešto o toj skupini stručnjaka za „medicinu utemeljenu na dokazima“ pri Medicinskom fakultetu u Splitu; lijepo je čuti da se i u Hrvatskoj radi po najsuvremenijoj medicinskoj paradigmi?

U Splitu već 11 godina imamo Hrvatski Cochrane centar, jedan od 18 Cochrane centara koji postoje u svijetu i dio smo organizacije koja se naziva Cochrane. Ime Cochrane organizacija je dobila u čast engleskom liječniku koji je izmislio postupak združivanja svih postojećih dokaza o pojedinom medicinskom pitanju i inzistirao da se ona provedu za sva medicinska područja. Četiri naše članice su koautorice na ovom izvješću o COVID-19: docentica Irena Zakarija Grković koja je uz mene suvoditeljica našega centra (i ujedno članica Odbora voditelja Cochraneovih centara), profesorica Ana Marušić koja je Centar donijela u Split i koja ga štiti, unaprjeđuje i njeguje (pa je u šali, kad je izočna, zovemo „Kraljica majka“; ona je ujedno i supredsjednica Znanstvenog odbora na razini cijele Cochraneove organizacije), profesorica Ana Jerončić koja je međunarodno ugledna u svojoj moći u metodologiji i najsloženijim statističkim analizama podataka (pa je tako pozvana statistička urednica i podrška mnogim Cochraneovim uredničkim skupinama diljem svijeta). No moram naglasiti da se naš centar, kao i svi ostali u svijetu, ponosi jakim uključenjem javnosti, ali i studenata pa je na ovom radu koautorica i naša blistava i vrlo vrijedna studentica, gospođica Nensi Ćaćić.

Narod.hr: Kako ste došli na zamisao da radite metaanalizu podataka o bolesti COVID-19?

I to je dobra priča. Jedan brazilski student medicine, Israel Júnior Borges do Nascimento je bio čuo za Hrvatski Cochrane i tražio je kontakt u Cochrane centrali u Londonu. Oni su ga povezali sa mnom i eto njega u Splitu u Cochraneovu programu mobilnosti i razmjene studenata. No umjesto da kao pravi student tulumari i gubi vrijeme, on je navalio da s nama radi neki sustavni pregled, i to upravo o bolesti COVID-19, koja je u vrijeme njegova boravka u Splitu upravo bila počela plamtjeti u Kini i širiti se po svijetu, izazvavši opravdanu zabrinutost zdravstvenih djelatnika. Okupljen je tim suradnika iz raznih dijelova svijeta (morate znati da je analiza šezdeset tisuća pacijenata golem posao) i svi smo stavili glave zajedno u poslu traženja, prikupljanja, pročišćavanja i analize podataka. Čekale su nas i matematičke analize, tumačenje nađenoga, pisanje izvješća i suočavanje s njegovim nemilosrdnim recenzentima (recenzenti su stručnjaci koji za urednike časopisa ocjenjuju vrijednost ponuđenoga članka i zapravo odlučuju hoće li biti objavljen ili ne). Kolegi Israelu se jako svidio naš Fakultet i grad Split pa je otišao teška srca, ali smo ostali u lijepom kontaktu pa osim što se često čujemo i prijateljski razgovaramo, nastavili smo zajednički raditi na drugim istraživačkim projektima i idejama koje su započete za vrijeme njegova boravka na Medicinskom fakultetu u Splitu.  

Narod.hr: Kako ste uspjeli tako brzo i učinkovito okupiti toliko istraživača i usuglašeno raditi?

Cochrane je svjetska udruga u kojoj se zna tko je za što stručnjak i koja omogućuje brojne platforme za online povezivanje ljudi i zajednički rad; stoga, jednom kad smo se odlučili izraditi rad o COVID-19 lako je bilo naći suradnike. Naš je gost uključio svoje mentore iz Brazila, oni su pronijeli glas ljudima za koje su znali da su stručni u određenim područjima i cijela se stvar vrlo brzo zakotrljala, a tim narastao na ukupno 22 znanstvenika iz 18 ustanova u različitim krajevima svijeta, koji su radili danju i noću na ovom radu. Naime, zbog vremenske razlike, uvijek je netko od nas bio budan i radio, tako da «proizvodnja» nikada nije stala. A uz današnju internetsku tehnologiju i veća skupina marljivih ljudi lako komunicira i rješava i najteže probleme. 

Narod.hr: Recite nešto o svojemu znanstvenom radu?

Ja sam Vam obična zubarica, kako mi se ruga mentor svih nas, profesor Matko Marušić, ali zubarica koja se baš zahvaljujući njemu i profesorici Ani Marušić zaljubila u znanost. Doktorirala sam na dvama Cochraneovim sustavnim pregleda, a mentor mi je bio izv. prof. Dario Sambunjak. Njemu je pak mentor za doktorat bio profesor Marušić, pa po nekom domino efektu, prof. Marušić dođe i meni nekako biti mentor. S te obrane imam jednu zanimljivu uspomenu. Naime, njih su dvojica na mojoj obrani doktorata sjedili u prvom redu. Sjedili da, ali posljedično ja imam tajno snimljenu fotografiju kako obojica imaju zatvorene oči – spavaju. Profesor Sambunjak me zbog te slike gleda prijateljski prijekorno, a profesoru Marušiću je jako mila. On tvrdi da, prvo, čovjek mora zaspati kad sat i pol sluša o metodologiji i dokazima o učinku mjera oralne higijene, a, drugo, da se jasno vidi da profesor Sambunjak spava tvrđe od njega. Taj se dojam stječe jer profesor Marušić ima jedno oko napola otvoreno. Na to on tvrdi da tako uvijek treba spavati.

Narod.hr: Hoćete li dalje nastaviti svoja istraživanja na bolesti COVID-19?

Ne samo da ćemo nastaviti, nego budući da se u svemu vodimo Cochraneovim pravilima, uz stalnu istraživačku znatiželju, koja nas je i dovela ovdje gdje smo sada, moramo nastaviti. Točnije, radimo na uključenju podataka iz novoobjavljenih studija, za koje ćemo analize uskoro završiti. To se u stručnom žargonu naziva „nadograđivanja“ (engl. update) metaanalize.

Naime, našim podatcima koji se odnose na sve svjetske podatke o COVID-19 do 24. veljače 2020., sada treba dodati sve podatke koji su objavljeni od tog datuma do sada. Sve iznova, ali u većem opsegu! I sada se možemo vratiti na Vaše pitanje „Zar nismo to već čuli od liječnika preko javnih medija?“, odnosno – čemu nam treba još pacijenata nakon šezdeset tisuća i što ćemo uopće novoga naći? Pa ću ponoviti već rečenu paradigmu suvremene medicine: podataka nikad dosta da bi se što pouzdanije došlo do najboljeg poznavanja bolesti, dakle i njezina sprječavanja i liječenja, uključujući procjene prognoze za različite pacijente, detalje skrbi o njima, rizike, troškove, opterećenja zdravstvenih sustava pa – i ne najmanje važno – smirivanje straha, a uspostavljanje kriterija brige ozbiljnosti i odgovornosti. Sa stotinama tisuća podataka koje smo sada prikupili i s tko zna koliko stotina tisuće i milijuna koji će se još pojaviti bit ćemo informiraniji, sigurniji i uspješniji. To je težak posao ali ja mu se radujem. I znam da mu se raduju i svi naši suradnici i prijatelji, autora na ovom radu. Sada je ta naša družina dobila i ime, a zovemo se COVID-19 Int Task Force. Težina korisnog posla ne čini posao težim nego lakšim. Vjerujem da će koristiti ljudima, što naš poziv i implicira. 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr