U novom radu Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, istraživači sa Sveučilišta Harvard, Sveučilišta Johns Hopkins i Sveučilišta Duke zaključili su da bi u sljedećih 15 godina moglo doći do više od 890.000 dodatnih smrtnih slučajeva koji proizlaze iz ograničenja poduzetih radi ublažavanja širenja virusa.
“Naši rezultati sugeriraju kako će recesija izazvana pandemijom ugroziti zdravlje stanovništva u sljedeća dva desetljeća,” rekli su istraživači. Konkretno, istraživači navode skokove nezaposlenosti zbog mjera zaključavanja i drugih vladinih ograničenja koja su bila dva do čak pet puta veća od tipičnih šokova.
“Predviđamo da će posljedice ozbiljno utjecati na Afroamerikance i žene u prvom redu”, rekli su istraživači, “dok bi muškarci mogli trpjeti velike posljedice u narednom periodu.”
Nalazi su u najmanju ruku obeshrabrujući. Amerikanci su već zabilježili više od 400.000 smrtnih slučajeva od posljedica zaraze koronavirusom, a vladini napori da uspori širenje virusa također su uzeli ozbiljan danak, donosi Foundation for Economic Education.
Povezanost nezaposlenosti i smrtnosti
Rast nezaposlenosti dugo se vezuje i s višom stopom smrtnosti. Studija iz 1979. godine zaključila je da se na svakih 10 posto rasta nezaposlenosti smrtnost povećala za 1,2 posto. Iz tog razloga, društveni znanstvenici već dugo tvrde da su zapošljavanje i gospodarski rast bitne sastavnice zdravog društva.
“Ekonomski rast najvažniji je čimbenik koji utječe na dužinu života”, rekao je profesor sa sveučilišta Yale M. Harvey Brenner 2002. godine, nakon završetka ključne studije koja istražuje odnos između nezaposlenosti i smrtnosti.
“Zapošljavanje je bitan element socijalnog statusa i uspostavlja osobu kao člana koji doprinosi, a također ima vrlo važne implikacije na samopoštovanje.”
Nalazi studije Yale nisu jedinstveni. Članak iz časopisa Harvard Public Health iz 2014. ukazuje na obilje istraživanja koja donose sličan zaključak: prekidi u zapošljavanju dovode do ozbiljnih troškova za mentalno i tjelesno zdravlje. Područje istraživanja uključuje meta-analizu iz 2011. godine, objavljenu u časopisu Social Science & Medicine, koja je zaključila da je rizik od smrtnosti bio 63 posto veći za osobe koje su bile nezaposlene od onih koje nisu.
Po istraživanju, zaposlenost ne donosi samo ekonomske beneficije, već i zdravlje i dobrobit, zbog toga bi povijesni porast nezaposlenosti mogao duboko utjecati na ljudsko zdravlje i živote.
U vrijeme prvih zaključavanja gospodarstava, strah od virusa bio je veći od dugoročnih posljedica. To je pogreška, kažu autori istraživanja.
“Ove rezultate tumačimo kao snažan pokazatelj da bi kreatori politike trebali uzeti u obzir ozbiljne, dugoročne posljedice tako velike ekonomske recesije na živote ljudi, razmišljajući o drugim mjerama oporavka i suzbijanja COVID-19”, rekli su istraživači.
“Trajna masovna nezaposlenost uništava moralne temelje društvenog poretka”, primijetio je ekonomist Ludwig von Mises. „Mladi ljudi, koji su, završivši školovanje, ostali nezaposlenosti, izvor su iz kojeg nastaju najradikalniji politički pokreti. U njihove redove regrutiraju se vojnici nadolazećih revolucija.”
S obzirom na porast nasilja i pokrete nastale u 2020. godini, može se uočiti povezanost nezaposlenosti i nesigurnosti.
