Europski regulatori odgodili su sastanak na kojem se očekuje odobrenje korištenja cjepiva tvrtki Moderna i Pfizer/BioNTech, čime je potencijalno još jednom usporena mogućnost cijepljenja građana EU protiv novog koronavirusa, moguće sve do iduće godine.
EMA će svoje mišljenje o cjepivu iznijeti krajem prosinca
Kako piše Financial Times, Europska agencija za lijekove (EMA) priopćila je kako će svoje mišljenje o cjepivu američke tvrtke Pfizer i njemačke biotehnološke kompanije BioNTech, za koje je utvrđena 95-postotna učinkovitost, iznijeti tek 29. prosinca pa je malo vjerojatno da bi distribucija cjepiva mogla početi prije siječnja.
Naime, nakon njihovog mišljenja svaka država članica Europske unije mora posebno dozvoliti cijepljenje. Sve to moglo bi potrajati danima. Situacija je još gora kada je u pitanju cjepivo Moderne, o kojoj će EMA odlučivati tek 12. siječnja. Samo donedavno vjerovalo se da je američka Moderna najdulje dogurala u razvoju cjepiva protiv Covida-19.
Značajna je to odgoda, jer je prvotno planirano da se odluka o oba cjepiva donese 22. prosinca. Pfizer i BioNTech svoje su cjepivo finalizirali u ponedjeljak nakon kompleksnih kliničkih istraživanja na mnoštvu ispitanika, a svi podaci dostavljeni su EMA-i, prenosi Jutarnji list.
“Za kompaniju koja je locirana u srcu Europe, ovo je velika prekretnica i radimo na tomu da osiguramo dostatne zalihe cjepiva za čitav svijet”, kazao je Ugur Sahin, suosnivač i izvršni direktor BioNTecha.
FT navodi i kako su se u Njemačkoj već pojavile najave kako bi cijepljenje moglo početi već ovog mjeseca, no ministar zdravstva Jens Spahn to je odbacio rekavši kako će procjepljivanje sanovništva moći početi najranije u siječnju 2021.
Njemački plan predviđa da će mobilni zdravstveni timovi najprije cijepiti ljude u bolnicama i domovima za starije.
Treće najavljivano cjepivo, ono koje zajedno razvijaju kompanija AstraZeneca i sveučilište Oxford u najnepovoljnijoj je situaciji jer će na analizu ići tek u siječnju. Dužnosnici članica EU pritišću EMA-u da se prikloni mišljenjima britanskih i američkih regulatornih tijela jer će, primjerice, Velika Britanija Pfizer/BioNTech cjepivo odobriti vjerojatno već ovog tjedna, dok će do sredine prosinca to učiniti i američka FDA.
Iz Agencije su odgovorili kako bi mogli eventualno dati uvjetno odobrenje za prodaju i ranije ako se nesporno dokaže da je cjepivo učinkovito i neopasno.
Europska komisija u tom bi slučaju brzo donijela odluku i dala uvjetno odobrenje za prodaju u svim zemljama članica EU i EEA.
Koliko je cjepiva naručila Hrvatska i kojih?
Ravnatelj HZJZ-a govorio je u utorak o cjepivu i broju kojeg je Republika Hrvatska naručila od pojedinih tvrtki.
“U zadnjih par dana se kroz medije intenzivno komunicira da je blizu registracija prvog cjepiva. Po svemu sudeći, to će biti Pfizerovo cjepivo, kojeg smo preko zajedničke nabave EU naručili u količini od milijun doza. Vrlo brzo očekuje se i registracija cjepiva AstraZenece odnosno oksfordskog cjepiva, kojeg smo naručili 2.7 milijuna doza. Još su dvije tvrtke blizu registracije, to su Moderna od koje smo naručili milijun doza te Johnson&Johnson, od kojeg smo naručili 900 tisuća doza. Imamo dovoljnu količinu cjepiva za cijelu populaciju Hrvatske, obzirom da cjepivo u prvom koraku vjerojatno neće biti registrirano za mlađe od 18 godina”, rekao je na konferenciji za novinare u utorak Krunoslav Capak.
Europska peticija za besplatno i svima dostupno cjepivo protiv covida-19
Peticija, čije je potpisivanje pokrenulo desetak europskih građana, dobila je u Francuskoj potporu koalicije nekoliko desetaka udruga, nevladinih organizacija, sindikata i stranaka.
„To cjepivo zajedničko je dobro čovječanstva. Velikim dijelom financira se javnim novcem… Mora dakle biti dostupno građanima”, poručila je koalicija u priopćenju, ističući da žele „zajamčiti pristup svima dijagnostici i liječenju”.
„Multinacionalne farmaceutske kompanije ne smiju ostvariti profite na ovoj pandemiji”, istaknuli su potpisnici inicijative, podsjećajući da su 1990-ih laboratoriji nametnuli pretjerane cijene za liječenje od HIV-a.
Peticija poziva Komisiju da iznese zakonski prijedlog kako bi se „osiguralo da prava intelektualnog vlasništva, uključujući patente, ne ograničavaju dostupnost” budućim cjepivima i metodama liječenja, i da europsko zakonodavstvo „ne ograničava učinkovitost obveznih licencija” koje bi mogle izdati države članice.
Pozivaju i da se uvedu „zakonske obveze da farmaceutski laboratoriji koji koriste sredstva EU-a dijele svoje spoznaje, intelektualno vlasništvo i povezane podatke”; ali i da budu transparentni kad je riječ o „javnim doprinosima istraživanjima, troškovima proizvodnje i odredbama o dostupnosti”.
Da bi se o peticiji otvorila rasprava u Bruxellesu, potrebno je prikupiti milijun potpisa do 30. studenoga 2021., u najmanje sedam država članica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
