Belgijski stručnjaci iz nacionalnoga instituta za zdravlje »Sciensano« otkrili su da većina zaštitnih maski sadrži prevelike količine titanijeva dioksida (TiO2), anorganskoga spoja koji su mnogi znanstvenici proglasili genotoksičnim i kancerogenim (Sci. Rep. 2022, 12, 2529). Sve zaštitne maske koje ga sadrže rizične su za zdravlje ljudi jer tijekom disanja nanočestice tog spoja migriraju i ulaze u pluća i krv. Izmjerena količina titanijeva dioksida u jednoj maski iznosi i do 150 miligrama. U plastičnim maskama, od poliestera ili poliamida, količina TiO2 desetak je puta veća nego u netkanim (pamučnim) materijalima, piše prof. dr. sc. Valerije Vrček za Glas Koncila.
> CNN-ova analitičarka zagovarala nošenje maske, sada priznaje da su štetile razvoju njezina sina
> Prof. Vrček: ‘Science’ objavio istraživanje – RNK cjepivo ne zaustavlja širenje zaraze, nego, naprotiv…
Kemikalija s crne liste
Europska agencija za kemikalije (ECHA) svrstala je 2017. godine titanijev dioksid među tvari mogućega kancerogenoga učinka na ljude. Od ove godine zabranjena je uporaba te kemikalije u prehrambenim proizvodima u Europskoj uniji. Maged Younes, predsjednik Odbora za prehrambene aditive Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), objašnjava zabranu: »Zabrinuti smo zbog moguće genotoksičnosti nanočestica titanijeva dioksida. Nakon konzumacije taj se oksid apsorbira u krv, a s vremenom se nakuplja u unutrašnjim organima.« I kozmetička se industrija priprema za eliminaciju titanijeva dioksida zbog pritiska javnosti i zbog mnogobrojnih znanstvenih prigovora o štetnosti.
Maska kao trojanski konj
Tako je, eto, epidemiološka mjera uvedena tijekom pandemije koronavirusa postala novi (i jedini?) alat za isporuku toksičnoga TiO2 u ljudski organizam.
Nakon (engleskoga) otkrića kemijskoga arsenala u strukturi plastičnih maski, poput nanočestica silicija, teških metala kadmija, olova i antimona, azo-boja i pirola (Water Res. 2021, 196, 117033), sada su belgijski znanstvenici proširili taj popis s titanijevim dioksidom. Oni su izmjerili da su rizik i izloženost titanijevu dioksidu iz maski znatno veći od dopuštenih: oko deset puta veći kod jednokratnih maski i do tisuću puta veći kod maski za višestruku uporabu.
> Maske u školi – kakvu zaštitu uopće pružaju?
> Prof. Vrček: ‘Za djecu virus nije rizik, ali maska je’
> Ozbiljna opasnost za djecu: Najkompetentnija znanstvena studija o štetnosti zaštitnih maski
Maska ispod nosa
Oni koji su tijekom pandemije nemarno, protivno smjernicama i službenim uputama, nosili masku ispod nosa bili su manje izloženi kemiji zaštitnih maski. Maska ispod nosa bila je kompromisni ritual i jednostavno rješenje protiv inhalacije titanijeva dioksida. Takav se građanski neposluh može očekivati u nadolazećem vremenu mogućih naredaba o ponovnom nošenju maski. Maska ispod nosa društveno je prihvatljivo ponašanje, a sada i znanstveno utemeljen način izbjegavanja rizika od kontaminacije pluća kemijskim arsenalom iz plastičnih maski.
Inter arma silent Musae
Znanstveni dokazi da su zaštitne maske (posebno one proizvedene u Kini) kemijsko smeće dugi su niz mjeseci bili zabranjena tema. U službenim javnozdravstvenim politikama nije bilo prostora ni za druge vrste znanstvenih prigovora: neučinkovitost zatvaranja, nepreciznost testova, upitna vrijednost cijepljenja… Čini se da gotovo dvije godine vrijedi latinska izreka »Inter arma silent Musae«, odnosno da vrijeme pandemijskoga rata ne pogoduje znanstvenomu istraživanju. No s vremenskim odmakom, uz priljev i pritisak velikoga broja podataka, uvid u sadržaj javnozdravstvenih mjera sve je lakši i jasniji. Ono što je nekoć bilo tabu, danas je obična znanstvena činjenica.
Danak manjine
Zaštitne maske natopljene titanijevim dioksidom nisu ni prvi ni zadnji proizvod koji je neprikladno reguliran i koji je rizičan za ljudsko zdravlje. U jeku pandemije upotrijebljeno je više od 300 milijardi maski, no to ne znači da će svaki korisnik platiti zdravstvenu cijenu. Kao i kod drugih rizičnih proizvoda na tržištu, statistička manjina populacije, koja nema sreću ili je više osjetljiva, završava na medicinskim pregledima. Pravodobna informacija o štetnosti titanijeva dioksida iz zaštitnih maski i pooštrena regulacija svakako mogu smanjiti uzorak nepoznatih i bezimenih žrtava.
O autoru
* Prof. dr sc. Valerije Vrček član je Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.
