Danas Crkva slavi blagdan Marije, Majke Crkve.
Na molbu pokojnog kardinala sluge Božjeg Kuharića, Kongregacija za bogoštovlje 1979. g. određuje da se u svim biskupijama na teritoriju bivše Jugoslavije blagdan Marije Majke Crkve slavi u ponedjeljak po Duhovima. Da bi se obogatila i unaprijedila marijanska slavlja svete godine pomirenja 1975., priređen je obrazac misnog slavlja i uvršten u Rimski misal među zavjetne mise Blažene Djevice Marije. U njoj su istaknuta četiri momenta povijesti spasenja:
– utjelovljenje Riječi kada je Marija “neokaljana srca primila, u djevičanskom krilu začela i rodivši Krista u njemu njegovala početak Crkve;
– muku Kristovu u kojoj je Isus Mariju postavio i za našu majku;
– izlijevanje Duha kada Marija svoje prošnje sjedinjuje s učenicima i tako postala uzor Crkve moliteljice;
– uznesenje na nebo što je znak proslave svih putnika prema vječnoj domovini.
Zbog toga kršćani s pravom mole Boga za “čisto i poučljivo srce da bi vjerno vršili njegove zapovijedi, nadasve ga ljubili i braći u potrebama pomagali”. U tome je Marija uzor i zagovornica.
Na misi kojom je zaključio III. sjednicu Drugoga vatikanskog sabora, 21. studenoga 1964., papa Pavao VI. izjavljuje da je presveta Marija Majka Crkve, tj. svega kršćanskoga naroda, i vjernika i pastira, koji je nazivaju ljubljenom majkom. U istom je govoru Papa odredio da tim slatkim imenom već sada sav kršćanski narod još više časti Bogorodicu. Taj naziv je po prvi put svečano proglašen upravo tom prigodom. Pavao VI. će ga još jednom ponoviti u nagovoru 8. prosinca 1975. prigodom desete obljetnice završetka Drugoga vatikanskog sabora: Ako je Marija majka Kristova po tijelu, onda je ona i duhovna majka toga tijela kome i sama, na izvanredan način pripada kao kći i sestra.
Mariji Majki Crkve posvećene su mnoge crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Trnovčica, Plitvice, Garevac kod Modriče, Mostar-katedrala, Subotica)
