Povijesna pozadina ove drame vezana je uz sukob s Turcima kod Siska 1593. godine te poznate aktere sukoba, pri čemu je naglasak posebno stavljen na intimne odnose obitelji Erdödy-Bakač. Osnovni zaplet predstavljen je kroz biblijsku dilemu glave obitelji i narodnog poglavara Tome, koji ne dvoji pred izborom između nečasnog spasa svojeg zarobljenog sina i ostanka na braniku domovine. Tomo odolijeva i suzama supruge Katarine i, stavivši čak i onoga koji mu je najmiliji na oltar domovine, predstavlja modernog Abrahama.
U središtu drame emotivni je rastanak njegovog sina Jurana sa suprugom Sofijom usred bitke koja je promijenila povijest hrvatskog naroda u pozitivnom smislu.
Na današnji dan 10. lipnja 1840. u Zagrebu je održana prva kazališna predstava na hrvatskoma jeziku „Juran i Sofija ili Turci kod Siska“. Predstavu je izvela zagrebačka družina „Domorodno teatralno društvo“.
Dana 2. listopada 1839. praizvedena je u Sisku gdje su je izvodili sisački glumci-amateri, dok je iduće godine doživjela jednak uspjeh na izvedbama u Zagrebu i Karlovcu za koje su zaslužni glumci profesionalnog ansambla Domorodnog teatralnog društva. Budući da je prva hrvatska drama ilirskoga razdoblja pisana štokavskim narječjem, njezino prvo izdanje i praizvedba predstavljali su konačan proboj štokavskog narječja na pozornice sjeverne Hrvatske.
Prvo je dramsko djelo, junačku igru Juran i Sofija ili Turci kod Siska (1839.), Ivan Kukuljević napisao na njemačkom, a nakon prijevoda na štokavsko narječje (s Babukićevom redakturom) premijerno je na hrvatskoma jeziku izvedena 1840. u Zagrebu.
Povijesna pozadina ove drame vezana je uz sukob s Turcima kod Siska 1593. godine te poznate aktere sukoba, pri čemu je naglasak posebno stavljen na intimne odnose obitelji Erdödy-Bakač. Osnovni zaplet predstavljen je kroz biblijsku dilemu glave obitelji i narodnog poglavara Tome, koji ne dvoji pred izborom između nečasnog spasa svojeg zarobljenog sina i ostanka na braniku domovine. Tomo odolijeva i suzama supruge Katarine i, stavivši čak i onoga koji mu je najmiliji na oltar domovine, predstavlja modernog Abrahama. U središtu drame emotivni je rastanak njegovog sina Jurana sa suprugom Sofijom usred bitke koja je promijenila povijest.
Kukuljeviću Sakcinskom kao predložak drame poslužila je viteško-romantična drama Thomas Erdödy, Ban von Kroatien L. Gindla, koja se svojim stilskim značajkama savršeno uklapa u struju romantičarsko-preporodne književnosti. Spojivši veličinu povijesnog događaja koji se odigrao te prevratničke 1593. godine kod Siska i važne ličnosti koje su u njemu sudjelovale, Kukuljević je stvorio pseudopovijesno djelo koje je, osim značaja za hrvatski jezik i glumište u povojima, zanimljivo i ka o književnopovijesni dokument. Ivan Kukuljević Sakcinski ovim se djelom još jednom predstavio kao političar i ilirac koji se prvenstveno borio za nacionalno oslobođenje te je tom cilju podređivao i vlastita djela.
Izvorni digitalni prijepis „Jurana i Sofije“ iz arhiva Digitalizirane baštine možete pogledati ovdje.
