11. rujna 1859. Vjenceslav Novak – hrvatski Balzac

Foto: commons.wikimedia.org

Vjenceslava Novaka su nazivali i hrvatskim Balzacom jer je čestu temu Balzacovih romana – ustajalost provincijskih gradova i gradića – u usporedbi s Parizom, Novak uspješno prikazao u svojem Senju do kojega dopire odjek zagrebačkih zbivanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Na današnji dan 1859. rodio se veliki hrvatski pisac Senjanin Vjenceslav Novak, romanopisac, novelist i publicist.

Novakov otac Josip (Josephus) podrijetlom je bio Čeh. Doselio je u Senj gdje se bavio trgovinom. Majka Ivka (Johana) podrijelom je iz Bavarske. Otac je namjeravao usmjeriti svojega sina u trgovinu, ali sin nije ispunio očevu želju – postao je, najprije učitelj, zatim profesor glazbe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vjenceslav Novak veliki je hrvatski književnik, koji je samo u četrdeset i šest godina života napisao sedam romana i gotovo trideset pripovijedaka. Stvarao je u vrijeme realizma, književnoga razdoblja u kojem pisci daju potpunu sliku stvarnosti, prikazujući svijet onakvim kakav jest.

Antun Barac kaže njegova je književna proizvodnja u svojoj širini najbolji dokument o hrvatskom narodnom i društvenom životu pri kraju 19. stoljeća i na početku 20. stoljeća.

Pravu književnu afirmaciju postigao je pripovijestima, a posebno romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu. Teme pripovjedaka Vjenceslava Novaka vezane su uz njegov rodni kraj Senj i Podgorje, kao u Podgorskim pripovijetkama ili Pod Nehajem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je otkrivao nova područja života i književnih poticaja te je prvi u hrvatsku literaturu unio socijalne teme vezane uz velegradski život. Tako njegove pripovijesti “U glib”, “Nezasitnost i bijeda”, “Iz velegradskog podzemlja” slikaju život gradske sirotinje i siromašnih učenika.

U romanu “Posljednji Stipančići” majstorski je oslikao sudbinu i propadanje pojedinih osoba i cijelih obitelji iz zabačenih, malih primorskih mjesta.

Novaka su nazivali i hrvatskim Balzacom jer je čestu temu Balzacovih romana, ustajalost provincijskih gradova i gradića, u usporedbi s Parizom, Novak uspjelo prikazao u svojem Senju do kojega dopire odjek zagrebačkih zbivanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.