Najstariji sveučilišni botanički vrt u Hrvatskoj, Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, obilježio je u nedjelju, 8.lipnja 125. obljetnicu postojanja.
Prvi profesor botanike na Zagrebačkom sveučilištu prof.dr.Bohuslav Jiruš začetnik je ideje o potrebi osnivanja botaničkoga vrta, tada Mudroslovnog fakulteta, no ideju je uspio ostvariti dr.Antun Heinz 1889. godine, također profesor botanike.
U to se vrijeme Botanički vrt nalazio na periferiji grada koji je tada imao 38.000 stanovnika, a Vrt je bio uređen u tzv. pejzažnom, odnosno engleskom stilu sa slobodno posađenim skupinama drveća i grmlja te krivudavim stazama. U francuskom stilu bio je izgrađen tek cvjetni parter s južne strane staklenika koji je držao strogo pravilnog i simetričnog tlocrta. U Botaničkom vrtu postojao je i morski akvarij sve do 2. svjetskoga rata, no voditeljica Botaničkog vrta Biserka Juretić pretpostavlja da je ukinut radi velikih troškova, ali i potreba za novim prostorom za biljke.
„Botanički vrt je institucija koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju biološke raznolikosti, obrazovanju, a koja je otvorena javnosti“, ističu iz Botaničkog vrta te dodaju kako je od osnutka Vrt otvoren javnosti, a koristi se i u sveučilišnoj nastavi te za istraživanja.
„Botanički vrt zanimljiv je i turistima i svakog je dana pun posjetitelja“, istaknula je za narod.hr voditeljica Botaničkog vrta Biserka Juretić te dodala kako je tijekom izložbe organizirane povodom godine šuma ‘Čudesna šuma’, u pet mjeseci bilo više od 11.000 posjetitelja, među kojima je bilo oko 4000 stranaca.
„Kako srećete po gradu turiste, tako oni dolaze i k nama jer po anketama smo treća turistička destinacija po posjećenosti u gradu Zagrebu“, istaknula je Juretić te dodala kako uglavnom posjetitelji ne nagrđuju Vrt i nemaju problema s njima.
No, problem čine nezaobilazni životinjski stanovnici – crvenouhe kornjače. Kako navodi Juretić, one su u Vrtu radi neodgovornih ili needuciranih građana, a valja naglasiti kako manje kornjače obično ne prežive jaku zimu.
„Vrt je imao dvije do tri kornjače, no tijekom čišćenja jezerca pronašli smo i do njih 70. Građani kupe malu životinju, kućnog ljubimca dugog 5-6 centimetara i kad ona naraste i više se ne mogu brinuti o njoj, građani bez pitanja i dopuštenja puste kornjače u jezerce i to je jedan veliki problem. Isti je slučaj i sa parkom Maksimir“, istaknula je Juretić.
Danas je Botanički vrt sastavni dio Lenucijeve ili Zelene potkove, odnosno dio je niza starih zagrebačkih trgova i perivoja, a zbog svoje obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, od 1971. godine zaštićen je zakonom kao spomenik parkovne arhitekture. Upisan je i u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture kao „izvorno gradograditeljsko ostvarenje te kao dovršeni, urbanistički, arhitektonski i parkovno oblikovan prostor“.
U Botaničkom se vrtu nalazi više od 5000 različitih svojta, a vrijedan dio zbirke čine samonikle biljne vrste, a osobito se ističe gotovo 300 zakonom zaštićenih vrsta hrvatske flore od kojih su najpoznatije hrvatske endemične biljke – velebitska degenija i dubrovačka zečina.
Građani mogu u Botaničkom vrtu nabaviti i zanimljivu biljnu vrstu jer, kako ističe Juretić, Botanički vrt nakon što posiju i razmnože biljke, umjesto da šarolik višak bace, ponude ga građanima.
Posjetitelji mogu obići Vrt uz stručnu pratnju, a obnovom izložbenog paviljona 2007. godine, Vrt je dobio reprezentativan izložbeno-edukacijski prostor u kojem se organiziraju izložbe i radionice za djecu i građane.
Od 2013. godine u Vrtu je uređen i otvoren ‘Dječji povrtnjak i cvjetnjak’ u kojem djeca iz obližnje osnovne škole i dječjeg vrtića sa svojim učiteljicama i odgajateljicama i uz stručnu pomoć djelatnika, siju i sade svoje povrće i svijeće, a u jesen beru plodove.
Proteklog desetljeća u Vrtu je obnovljena, uz spomenuti izložbeni paviljon, i istočna ograda, glavni ulaz i mreža hidroinstalacija, no obnova središnjeg kompleksa izložbenih staklenika izgrađenih 1891. još je na čekanju. O Vrtu brine 26 zaposlenika.
Inače, povodom 125. obljetnice Botaničkog vrta izdana je poštanska marka koja je predstavljena u nedjelju, a svečanosti obilježavanja nazočili su i članovi Konzorcija europskih botaničkih vrtova koji čine ravnatelji botaničkih vrtova iz 25 europskih država.
