13. studenoga 1994. Švedska – referendum o ulasku u EU imao dvostruko veću izlaznost nego isti u Hrvatskoj!

wikimedia commons

Referendum koji je održan na današnji dan 1994. u Švedskoj imao je vrlo tijesan ishod. Naime, za pristupanje EU glasalo je 52.3% glasača, a protiv 46.8%. Odaziv birača bio je razmjerno velik – čak 83.3%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljivo je da je u Republici Hrvatskoj odaziv na referendumu oko istog pitanja – ulaska u EU – bio oko 43,5%. Hrvatska je stari i restriktivni Zakon o referendumu (izlaznost je morala biti 50%) promijenila samo zbog toga da bi mogao proći ulazak u EU. Jer da nije promijnjen, ne bi prošao referendum o ulasku u EU i ne bi bili članica EU.

A sada se govori o ponovnom nametanju restriktivnog Zakona o referendumu, koji su sami izmijenili da bi ušli u EU!

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Švedska tamna prošlost – suradnja s nacistima i rasno-socijalni inženjering

Kao tamnu mrlju na švedskoj prošlosti navodi se njena intenzivna gospodarska suradnja s nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rada. Naime, Švedska je Hitlerovu Njemačku opskrbljivala željeznom rudačom, čelikom i dijelovima za strojeve, što su bile strateški važne sirovine i proizvodi u ratnim uvjetima.

Također, na svjetlo dana je nedavno izišao rasno-socijalni inženjering u Švedskoj što su ga je provodila u vrijeme vladavine socijaldemokratska stranke još od 1920-ih godina pa sve do 1970-ih. Rasno-socijalni inženjering provođen je prisilnom sterilizacijom ne samo Roma nego i beskućnika, samohranih majki, mentalno zaostalih i osoba s poremećajem u razvoju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sramotni rasizam išao je dotle da je pod nadzorom države (u vrijeme vladavine socijaldemokrata!) stvoren sustavan program kako Švedsku očistiti od rasa koje su se miješale s nordijskim arijevcima, najčistijim Germanima kako su sebe nazivali, te kako spriječiti novo useljavanja nižih rasa, poglavito Židova. Čelnici su te stranke jedno – doduše relativno kratko vrijeme – tražili da se granice Švedske po svaku cijenu zatvore za Židove. Kako bi postigli rasnu čistoću, posezali su i za okrutnom metodom prisilne sterilizacije Roma i drugih genetski nepoželjnih osoba.

 

Referendum o ulasku u EU- odustajanje od politike neutralnosti

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A na današnji dan 1994. godine u Švedskoj je održan referendum o pristupanju Europskoj uniji. Pitanje ulaska u EU za Švedsku je bilo naročito bitno, jer je zapravo značilo odustajanje od dugogodišnje politike neutralnosti. Naime, Švedska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nije ušla niti u jedan ratni sukob još od 1812. godine (navršeno je već punih 200 godina!).

Pitanje ulaska u EU za Švedsku je bilo naročito bitno, jer je zapravo značilo odustajanje od dugogodišnje politike neutralnosti. Naime, Švedska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nije ušla niti u jedan ratni sukob još od 1812. godine. Švedska neutralnost doista je zadivljujuća, kad se uzme u obzir broj ratova koji su zadesili Europu u proteklih 200 godina. Dakako, Švedska je cijelo to vrijeme održavala vojnu silu, pa čak i sudjelovala u mirotvornim operacijama sa svojom vojskom, ali nije ulazila u ratove.

Referendum koji je održan na današnji dan imao je vrlo tijesan ishod. Naime, za pristupanje EU glasalo je 52.3% glasača, a protiv 46.8%. Odaziv birača bio je razmjerno velik – čak 83.3%. Zanimljivo je da je u Republici Hrvatskoj odaziv na referendumu oko istog pitanja – ulaska u EU – bio samo oko 43,5%, a da je Zakon o referendumu promijenjen samo zbog toga da bi mogao proći jer je po starom Zakonu izlaznost morala biti 50% posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.