17. srpnja 1941. August Cesarec – jeste li znali da je bio osuđen na tri godine robije zbog atentata na hrvatskog bana?

Foto: Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU-a

Poznati književnik August Cesarec bio je jedan od organizatora i učesnika atentata na hrvatskog bana Slavka Cuvaja, u vrijeme Austro-Ugarske. Za sudjelovanje u atentatu, koji je okvalificairan kao teroristički čin, dobio je tri godine robije u Srijemskoj Mitrovici.

U ožujku 1941. je uhićen i zatočen u Kerestincu kraj Samobora; nakon neuspjela bijega strijeljan na današnji dan 1941. godine.

 

Već kao gimnazijalac pridružio se socijalističkom pokretu, sudjelovao u atentatu na komesara Cuvaja, I. svjetski rat proveo kao vojnik u Srbiji. Pristaša Listopadske revolucije, političko rješenje za južnoslavenske narode vidio je u federalizmu i socijalizmu. S Krležom je 1919. pokrenuo časopis Plamen.

Pristupa Socijaldemokratskoj stranci i opredjeljuje se za ljevicu koja 1919. godine na Kongresu ujedinjenja u Beogradu osniva SRPJ (Socijalistička radnička partija Jugoslavije) a 1920. na Drugom Kongresu u Vukovaru mijenja ime u Komunistička partija Jugoslavije.

Više puta bio je uhićivan i zatvaran. U Moskvi je 1922., kada su boljševici preuzeli vlast, sudjelovao na kongresu Komunističke internacionale (Kominterna), 1934. na kongresu Saveza sovjetskih pisaca, 1937. uključio se u Španjolski građanski rat na strani internacionalnih brigada u kojima su bili mnogi jugoslavenski komunisti.

U ožujku 1941. je uhićen i zatočen u Kerestincu kraj Samobora; nakon neuspjela bijega strijeljan u srpnju 1941. godine od vlasti NDH.

Zapamtimo dobro, u Cesarčevoj ćeliji je pisalo “Živjela sovjetska Hrvatska”, a ne “Živjela sovjetska Jugoslavija”. August Cesarec je htio Hrvatsku, pa makar sovjetsku, koja bi bila puno bolji oblik života za hrvatski narod u svojoj državi, nego u Jugoslaviji gdje su prijetvorni partizani kasnije poveli i doveli hrvatski narod, što je završilo velikom klaonicom Hrvata.

Sve sovjetske države koje su bile sateliti SSSR-a do 90-ih prošlog stoljeća, kao Poljska i Mađarska, izvršile su puno uspješniju tranziciju iz totalitarnog komunizma kao samostalne, pa makar sovjetske, države, nego što su to učinile države nastale raspadom Jugoslavije,  koja je bila sovjetska, ali istovremeno i velikosrpska.

Stoga je stvaranje Jugoslavije bio najnepovoljniji obrazac za Hrvatsku, a možda je toga bio svjestan i veliki pjesnik i intelektualac August Cesarec.

Mladi Cesarec je kao gimnazijalac bio je socijalistički usmjeren, zbog čega je pod stalnom policijskom paskom i više puta je zatvaran, a 1912. godine uhićen je i optužen za suučesništvo u atentatu na kraljevskog povjerenika Slavka Cuvaja, te osuđen na tri godine robije.

Robiju izdržava u kaznionici Srijemska Mitrovica.

Važno je ovdje napomenuti da je mladi Cesarec bio suučesnik u atentatu na bana Cuvaja iz idealističkih, ali i internacionalističkih, poriva. Nisu li idealistički porivi, i još od Cesarčevih jer se radilo o borbi za slobodu i državu hrvatskog naroda u jednoj puno strašnijoj državi Jugoslavijim, vodili i mnoge druge hrvatske domoljube kao Julienne i Zvonka Bušića. Zašto su danas onda za neke medije Zvonko Bušić i njegova udovica Julienne, nepoželjni kao navodni ‘teroristi’, premda se radi o čistim idealima borbe za slobodu hrvatskog naroda i izlaska iz jugoslavenske tamnice naroda i komunističke diktature. Tako je hrvatska heroina čak dobivala zabrane dolaska u školu gdje je trebala hrvatskoj djeci iz prve ruke svjedočiti o svojim idealima borbe za slobodu hrvatskog naroda i izlazak iz tamnice naroda Jugoslavije.

Njeno izlaganje djeci trebalo je nositi plemeniti naslov: “Za što ste se spremni žrtvovati?”

Zabranjeno predavanje Julienne Bušić: ‘Ministrica Divjak nije odgovorila na pismo u kojem sam tražila obrazloženje zabrane predavanja’

Što se tiče Cesarčevog opusa, o njemu ovaj puta nešto kraće. U početku piše ekspresionistički (njegov roman Bijeli lutalac zasigurno je najveće hrvatsko romansijersko ekspresionističko djelo), a poslije se sve više priklanja realističkom konceptu književnog oblikovanja.

Najznačajniji dio opusa čine mu romani Careva kraljevina, Zlatni mladić i Bjegunci u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon Prvog svjetskog rata.

Cesarčeva Sabrana djela, u dvadeset svezaka, objavljena su u Zagrebu (1982.-1988.).

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr