2. rujna 1948. prof. dr. Josip Pečarić – akademik i najplodonosniji znastvenik koji je nepoželjan političko-kulturnom lobiju zbog domoljublja!

Zagreb, 21.11.2017 - Predstavljanje knjige "General Praljak" autora Miroslava Meðimorca i Josipa Peèariæa održana je u dvorani 'Vijenac' na Kaptolu. Predstavljanje knjige organizirala je Udruga zagrebaèki dragovoljci branitelji Vukovara. Na fotografiji Josip Peèariæ. foto HINA/ Denis CERIÆ /dc pečarić

Ono što je vrlo interesantno, osim što je najpolodonosniji hrvatski znastvenik sa 1100 znanstvenih radova, dr. Josip Pečarić je vrlo plodonosan domoljubni pisac tema s povijesnim i političkim značenjem. Zbog svog izrazitog i intelektualnog domoljublja, dr. Pečarić postao je nepoželjan režimskim medijima i postkomunističkoj paraintelektualnoj zajednici koja je zadominirala hrvatskim kultruno-znanstvenim prostorom.

 

Akademik i član HAZU dr. Josip Pečarić rođen je u Kotoru, Boka Kotorska na današnji dan  1948. godine. Diplomirao je 1972., magistrirao 1975. (oboje elektrotehniku), a doktorirao je 1982. godine matematičke znanosti disertacijom “Jensenove i povezane nejednakosti” (Jensen’s and related inequalities).

Redoviti je profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, voditelj seminara “Nejednakosti i primjene” na Matematičkom odjelu PMF-a i glavni istraživač istoimenoga projekta Republike Hrvatske. Osim što je redoviti član HAZU, aktivni je član The New York Academy of Science. Jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti, pa u svjetskim referativnim žurnalima (SAD i Njemačka) za njega kažu da je “veliko ime u teoriji nejednakosti”. Jedan je od deset svjetskih matematičara čiji broj radova danih na MathSciNet-u prelazi brojku 500.

Vjerojatno najplodniji je hrvatski znanstvenik s više od 1100 znanstvenih radova iz područja matematike, te više od 30 publicističkih knjiga, u kojima se bavi temama ključnim za razumijevanje stvaranja hrvatske države.

Josip Pečarić od 28. ožujka 2016. godine dopisni je član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti, jer je mjesto njegovog rođenja grad Kotor danas dio države Crne Gore.

Ono što je vrlo interesantno, osim što je najpolodonosniji hrvatski znastvenik, dr. Josip Pečarić je vrlo plodonosan i domoljubni pisac tema s povijesnim i političkim značenjem. Zbog svog izrazitog i intelektualnog domoljublja, dr. Pečarić postao je nepoželjan režimskim medijima i postkomunističkoj paraintelektualnoj zajednici koja je zadominirala hrvatskim kultruno-znanstvenim prostorom.

 

Ovo su samo neka, u službenoj Hrvatskoj nepoželjna, političko-povijesna djela dr. Pečarića:

Srpski mit o Jasenovcu: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Dom i svijet, Hrvatski informativni centar, Hrvatski institut za povijest; Zagreb, 1998., ISBN 953-6491-24-9 (2. izd. Srpski mit o Jasenovcu I: skrivanje istine o beogradskim konc-logorima, Element, Zagreb, 2000.)
Borba za Boku kotorsku: u Boki kotorskoj svaki kamen govori Hrvatski, Element, Zagreb, 1999., ISBN 953-197-902-2
Srpski mit o Jasenovcu II: o Bulajićevoj ideologiji genocida hrvatskih autora, Element, Zagreb, 2000.
Serbian myth about Jasenovac, Stih, Zagreb, 2001.
Za hrvatsku Hrvatsku, Element, Zagreb, 2001., ISBN 953-197-812-3
Sramotni sud u Haagu, Stih, Zagreb, 2001.
Strossmayerova oporuka, HAZU, Zagreb, 2002. (suautorica Ankica Pečarić)
Pronađena polovica duše: deset godina s Australskim Hrvatima, Zagreb, 2002.
Brani li Goldstein NDH?, “A. G. Matoš”, Samobor, 2002., ISBN 953-6113-10-4
Trijumf tuđmanizma, Zagreb, 2003.
Nepoćudne knjige: trijumf tuđmanizma 2, Zagreb, 2003.
Hercegovac iz Boke: što sam govorio o Hrvatima Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2003.
U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski: borba za Boku kotorsku 2, Zagreb, 2004.
Tuđmanove tri sekunde, Zagreb, 2004., suautor Dubravko Jelčić, (2. proš. izd. 2007.)
Književnik Mile Budak sada i ovdje, suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2005.
Priznajem, Hrvat sam!, Zagreb, 2005.
Povijesni prijepori, suautor Dubravko Jelčić, Zagreb, 2006.
Kad “stručnjaci” odlučuju o matematici, Zagreb, 2006.
Kako su rušili HAZU?, Zagreb, 2006.
Za hrvatske vrednote, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-98887-9-2
Zločinački sud u Haagu, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-7575-01-4
Thompson u očima hrvatskih intelektualaca: bilo je i to jednom u Hrvatskoj…, Fortuna, Zagreb, 2008. (suautor Mate Kovačević)
Kraj vremena veleizdajnika?, Zagreb, 2009. (suautor Mate Kovačević)
Rasizam suda u Haagu: 15 godina ponavljanja istoga: je li bilo uzalud?, Zagtreb, 2011.
Hajka na Thompsona, Zagreb, 2012.
Zabranjeni akademik: prijevarom u HAZU?!, Zagreb, 2012.
Rasizam svjetskih moćnika, Zagreb, 2012.
Rasizam domaćih slugu, Zagreb, 2013.
Hrvatski genocid: Napravili zečeve od Srba, Zagreb, 2014.
Vukovar i njegov stožer: o Vukovaru u pismima prijateljima, Zagreb, 2014.
Ako voliš Hrvatsku svoju, Zagreb, 2014.
Propade im crvena Hrvatska, Zagreb, 2015.
Živjela nam antifašistička, tj. braniteljska Hrvatska, Zagreb, 2015.[7]
Dva pisma koja su skinula maske: Na hrvatsku šutnju nismo spremni!, Zagreb, 2015.
Oba su pala, Zagreb, 2016.
Ništa se još promijenilo nije, Zagreb, 2017. (suautor Josip Stjepandić)
Dnevnik u znaku “Za dom spremni”, Zagreb, 2017.
Pišem pisma, odgovora nema! 1. Navodna Hrvatska zaklada za znanost, Zagreb, 2017.
Pišem pisma, odgovora nema! 2. Je li Akademiji važna znanost?, Zagreb, 2017.
Thompson: pjesmom za Hrvatsku, Zagreb, 2017.
General Praljak, Zagreb, 2017. (suautor Miroslav Međimorec)[8] (2. proš. izd., Zagreb, 2017.)
General Praljak: knjiga II., Zagreb, 2018. (suautor Miroslav Međimorec)
General Praljak: knjiga III., Zagreb, 2018. (suautor Miroslav Međimorec)
Razotkrivena jasenovačka laž, Zagreb, 2018. (suautor Stjepan Razum)
Dario Kordić, Zagreb, 2019. 

 

Sretan rođendan, profesore, i hvala za sav rad, trud i ljubav za Hrvatsku!

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr