Na današnji dan 1867. umro je svjetski znanstveni genij Michael Faraday. On je odgovoran za mnoga otkrića na području elektromagnetizma i fizike.
Otkrio je elektromagnetsku indukciju (1831.), zakone elektrolize (Faradayevi zakoni elektrolize), dijamagnetizam, izumio zaštitu od djelovanja električnog polja takozvani Faradayev kavez (1836.), uveo pojam magnetskih i električnih polja, te otkrio zakretanje ravnine polarizacije svjetlosti u magnetskom polju (Faradayev učinak).
Jedan od najvećih znanstvenika svih vremena bio je pobožni kršćanin!
U svezi proslave rođendana Michaela Faradaya na Royal Institution u Londonu sir John Thomas je objavio zanimljiv članak. Thomas je rekao kako bi Faraday, da je živio u doba Nobelove nagrade, zaslužio barem osam Nobelovih nagrada.
Kao iskrica iz Faradeyevog bogatog i uspješnog života spomenimo zgodu koja se dogodila kada se približio kraju svog života.
Faraday je bio blizu smrti. Navratio je jedan njegov prijatelj i rekao: “Gospodine Michael, o čemu sada nagađate?” Taj je prijatelj pokušavao unijeti malo dobrog raspoloženja u cijelu situaciju. Faradayeva karijera se sastojala od nagađanja vezanih za znanost čiju bi točnost zatim provjerio u laboratoriju (bio je možda najuspješniji eksperimentalni znanstvenik u povijesti). To je bilo prirodno za reći u tom trenutku.
Faraday je pitanje uzeo vrlo ozbiljno.
Odgovorio je: „Čovječe, nemam nikakvih nagađanja. Imam samo sigurne stvari. Hvala Bogu što mi se u umirućoj glavi ne motaju nagađanja jer ‘ja znam kome sam vjerovao i uvjeren sam da je on u stanju sačuvati moju dušu koju sam mu povjerio za sudnji dan’”.
Veliki Faraday je za kraj svog života sačuvao ono najvrednije – riječi Svetog Pisma i slavnog apostola naroda Pavla, a to je usprkos tome što je dobio vrlo veliki broj znastvenih nagrada i priznanja – bila najveća čežnja i pravi smisao života ovog znastvenika i povijesnog velikana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
