Današnji je zaštitnik sveti Vilim (San Guglielmo) iz Vercellija, pustinjak i osnivač benediktinske družbe od Monteverginea.
Rodio se 1085. u Vercelliju (Pijemont) kao sin plemićke obitelji. Rano je ostao siroče pa je već u 15. godini obukao redovničku odjeću i hodočastio u mnoga glasovita svetišta, a prije svega u glasovito svetište svetog Jakova u Composteli, u Španjolskoj. Krenuo je i prema Svetoj zemlji, a prema predaji na tom putu učinio je svoje prvo čudo vrativši vid nekom siromašnom slijepcu. Shvatio je da ga Gospodin ne treba na Istoku već u Italiji i zadržao se na brdu Montevergine, planinskom masivu između Nole i Beneventa u Campaniji. Tamo si je sagradio ćeliju i ostao u njoj godinu dana posve sam, a od živih bića društvo su mu činili samo vukovi i medvjedi, njegovi prijatelji.
Prema predaji ukazala mu se Marija i pozvala ga da na tom mjesti podigne svetište. U izgradnji crkve u početku mu je pomagao samo njegov pitomi vuk. Kasnije su se oko njega počeli skupljati učenici, s kojima je 1119. osnovao družbu pustinjaka od Monteverginea, zasnovnu na benediktinskim pravilima. Tamo je nastalo redovničko naselje s crkvom koju je 1124. posvetio Ivan, biskup iz Avellina.
Vilim je želio i dalje provoditi u djelo svoj strogi pustinjačko-samotnički ideal pa je 1128. s nekoliko učenika ostavio Montevergine i nastavio osnivati redovničke zajednice, naselja i samostane na mnogim mjestima južne Italije.
Bio je strogi pustinjak na surim brdima i samotničkim ravnicama, propovjednik i apostol siromašnoga puka na prostranim poljima, a nije se ustručavao ulaziti ni u palače velikaša. Prihvatio je pravilo svetog Benedikta, uključio se u benediktinski duhovni pokret, ali je jako naglašavao strogu pokoru i molitveni život. Njegovi monasi nose bijelu odjeću, a njegove su se ustanove proširile naročito u južnoj Italiji i na Siciliji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
