Eduard Slavoljub Penkala rođen je u gradu Liptoszentmiklosu, tada u sklopu Mađarske, a danas Slovačke, dok je podrijetlom bio poljski Židov. Kako to obično biva s proslavljenim osobama – sve navedene zemlje su kasnije nastojale svojatati afirmiranog i svjetski uglednog izumitelja, no Penkala je bio osvjedočeni hrvatski domoljub i nije dozvoljavao vezivanje uz išta drugo doli – voljene Hrvatske.
Iz ljubavi prema hrvatskom narodu i gradu Zagrebu gdje je živio, ovaj poljski Židov dao je kroatizirati svoje ime u Slavoljub. To je učinio i zbog opće mađarizacije Zagreba i Hrvatske za bana Khuena Hedervarya, što je hrvatska javnost tada protumačila kao izrazito hrabar i domoljuban čin. Hrvatska je tako prigrlila genijalnog izumitelja kao svoga sina.
Na današnji dan 5. veljače 1922. umro je u Zagrebu veliki hrvatski izumitelj Eduard Slavoljub Penkala. Nakon završene osnovne i srednje škole, odlazi na studij medicine u Beč, no ubrzo uviđa svoje područje zanimanja pa se prebacuje na Visoku tehničku školu u Dresdenu. Tu je doktorirao iz područja organske kemije.
Nakon ženidbe dolazi u Zagreb gdje se trajno nastanjuje na Trgu cara Franje Josipa (današnji „Tomislavac“ u strogom centru grada). Tu otvara svoju prvu radionicu gdje će proizvoditi svoje brojne izume i inovacije. Kasnije je radionicu preselio u Prašku ulicu, a u Branimirovoj ulici 1911. otvorio novu tvornicu pod imenom „Penkala-Moster“.
Genijalni Penkala – ponos Zagreba i Hrvatske
Njegov opus obuhvaća gotovo 80 izuma iz područja matematike, kemije, fizike, zrakoplovstva i dr. Prvi patentirani izum 1903. bio je termofor, preteča današnje termos boce, koji se poslije koristio širom svijeta, da bi tri godine kasnije patentirao mehaničku olovku po kojoj je postao slavan, a koja je dobila ime po njemu – penkala. Mnogi u Hrvatskoj ne znaju da je taj epohalni izum djelo našeg čovjeka i smatraju da taj naziv dolazi od engleske riječi pen, tj. pero.
Trebale bi stranice teksta da navedu i opišu izumi ovog genijalnog izumotelja i inovatora, ali i ovaj popis dolje će dati pravu sliku o čovjeku koji je svoju mjesto pod suncem pronašao u glavnom gradu Hrvatske, koju je silno volio kao svoju pravu domovinu.
Neki od revolucionarnih izuma ing. Slavoljuba Penkale su:
• mehanička olovka
• nalivpero s krutom tintom
• držač nalivpera i olovke, tzv. ´knipsa´
• termofor i termos boca
• rotacijska četkica za pranje zubi
• ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče)
• deterdžent za pranje rublja
• sredstvo za uništavanje insekata
• sustavi za mjerenje protoka tekućina
• preparat ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima
• kočnice za vagone
• sastav tračnica
• manometar
• dinamometar
• specijalni mikrofoni
• prislušni uređaji.
Već ovaj popis govori o genijalnosti njegova djela koje se kretalo u širokim područjima matematike, tehnike, fizike, kemije, medicine i dr.
U svojim naporima da razvije industriju na području Zagreba i čitave Hrvatske nenadano umire 5. veljače 1922. u 51. godini – nakon službenog putovanja s kojeg se vratio s upalom pluća. Samo prerana smrt, u naponu intelektualnog stvaranja, spriječila ga je u kreiranju novih izuma.
Sprovod tog domoljuba i plemenitog čovjeka bio je do tada neviđen u Zagrebu. Nepregledne mase Zagrepčana u dugoj povorci pratile su preminulog Penkalu. Cijeli Zagreb išao je u dubokoj žalosti iza čovjeka koji je Zagrebu i Hrvatskoj dao tako mnogo.
U posmrtnom je govoru prof. dr. Izidor Kršnjavi rekao: „Tvorac penkale ostavio je svoje ime za vječnost!“
