(VIDEO) 9. rujna 1828. Lav Tolstoj – neobična strast žitelja Selca na Braču prema podizanju spomenika

Foto: wikimedia commons

Veliki ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj, rođen na današnji dan 1828. godine, ima  spomenik u mjestu Selca na Braču!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Malo je poznata strast Selčana za podizanjem spomenika poznatim osobama, koji su kulturna i turistička atrakcija njihovog mjesta.

Dolazak Mateja Bencúra u Selca i njegov boravak u njima, rezultirao je jačanjem ideje o panslavizmu. Bio je pretplatnikom ruskih časopisa “Nevoje vremja” i “Njiva”, a i propagirao je djela Turgenjeva i Tolstoja.

Selčani su se prije više od 100 godina zanosili novim i svježim idejama kojima ih je izlagao liječnik i književnik, pa su nakon nekoliko godina uredili park koji su prozvali “Park Tolstoj”. Godine 1911. javila se zamisao da se u njemu podigne i kakvo obilježje, spomenik slavnom piscu. Međutim, suprotstavile su se dvije struje u mjestu: jedna je zagovarala spomenik Tolstoju, dok je druga preferirala kip ili bistu biskupa Strossmayera. Na koncu je ipak prevladao ruski pisac, pa je izrađena njegova kamena bista i postavljena je 1914. godine u središtu spomenutog parka. Izdjeljali su je polaznici Klesarske obrtne škole, prema modelu češkoga kipara Jaroslava Barde.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Strasti kakve aktualnih 700-tinjak stanovnika bračkih Selaca imaju prema podizanju spomenika poznatim ličnostima zasigurno nema nigdje: u općinskim prostorima, crkvi, na spomen-trgićima, javnim površinama i parkovima mjesto je našlo 13 kipova i poprsja.

Uz njih tu je i zid poezije posvećen tradicionalnoj selačkoj manifestaciji Croatia revidiva, na kojem se skrasila 21 spomen-ploča. Selčani ruše sve rekorde. Došli su tako do brojke od pet spomenika ili spomen-ploča na sto stanovnika, i na tome ne misle stati.

Prvi su u svijetu prije više od sto godina digli spomenik književniku Tolstoju, a onda tijekom vremena nanizali lijepu brojku. Zadnja je spomen-ploča podignuta u čast dr. Mateja Bencura, značajnog slovačkog književnika poznatog kao Martin Kukučin, koji je neko vrijeme živio i radio u Selcima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Selca bi doslovce trebala imati mjesnog turističkog vodiča koji bi turiste proveo kroz ovu jedinstvenu spomeničku baštinu. Priču bi otvorio Meštrovićev dar, kip Krista Kralja smješten u prekrasnoj selačkoj crkvi, napravljen od rastaljenih topovskih čahura preostalih iz Drugog svjetskog rata. Do njega vode i dva brončana poprsja posvećena biskupima Celestinu Bezmalinoviću i Andri Štambuku.

Na trgu je Augustinčićev brončani Stjepan Radić iz 1938., tu je i kameni spomenik Ivanu Pavlu II., rad Kuzme Kovačića, onda onaj posvećen prvom općinskom načelniku Tomi Didoliću, pa spomen-ploča Kukučinu, te u parku jedan kameni žedni konj Mirze Morića kojim se označilo slavodobitno otvaranje selačkog vodovoda.

Turisti rado obilaze Park zahvalnosti u kojem se nalaze spomenici njemačkom ministru Genscheru, pristigao iz Amerike, te Franji Tuđmanu i dr. Aloisu Mocku. Dr. Mock je bio na otvaranju svoga, on je inače dolazio privatno na odmor kod Tonka Ostojića u Povlja. A kada ga je vidio, bio je zadovoljan, rekao je da je ispao ljepši nego u stvarnosti!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A što na sve to kažu Selčani?

Ne kriju oduševljenje svojom jedinstvenošću, ovakav kuriozitet ipak se teško može naći bilo gdje na svijetu!

 

Jedinstvena spomenička kultura u Selcima na Braču:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.